Tuzlanski studenti pomjeraju granice: Bioinžinjering je budućnost
Dok nadležni zakazuju u borbi protiv koronavirusa, studenti briljiraju. Danas je tačno godina dana otkako su studenti Mašinskog fakulteta u Tuzli počeli sa izradom zaštitnih vizira za zdravstvene radnike. U protekloj godini napravili su i podijelili više od pet hiljada primjeraka. Takav doprinos je nemjerljiv u ovako teškim vremenima, a za njih je ovo prilika da teoriju primjene u praksi i pokažu da se bogatstvo jedne države ogleda u mladim potencijalima. Bitno je samo da ih nadležni, oni s kojima sve počinje i završava, znaju sačuvati.
Da krizna vremena nužno ne doprinose padu produktivnosti dokazuju studenti Mašinskog fakulteta u Tuzli. Pandemija koronavirusa ih je podstaknula da pomjere sopstvene granice i pronađu način da aktivno učestvuju ovoj teškoj borbi. Prije tačno godinu, kada je zaštitnu opremu bilo teško nabaviti, izradili su prototip prvog vizira.
„Bukvalno dan prije toga mi nismo znali šta je vizir. Otišli smo u Mostar, kupili jedan 3D printer“, priča nam Denis Bećirović, viši asistent na Mašinskom fakultetu u Tuzli.
I tako je počelo. Od tog dana proizveli su više od pet hiljada zaštitnih vizira, nekoliko desetina držača i određenih razvodnika za respiratore te različite plastične opreme koja je bila neophodna zdravstvenim radnicima. Za studenticu Merjemu, koja je tada bila prva godina studija, ovo je bila prekretnica u razmišljanju i djelovanju.
„ Situacija u našem kantonu, ali i mnogo šire, jer smo mi slali vizire širom Bosne i Hercegovine bila bi mnogo gora i na neki način i mi smo bili jedni od tih heroja u bijelom“, smatra Merjema Berbić, studentica Mašinskog fakulteta u Tuzli.
3D printanje je, kako kažu, budućnost, a kao jedan od dokaza navode primjer oboljenja glave pacijentice čiji se uzrok nije mogao otkriti pomoću uobičajenih medicinskih snimaka.
„ Printanjem 3D modela došlo se u stvari do te prepreke u njenom svakodnevnom životu, šta je u stvari pravilo problem i što je omogućilo doktorima da uklone taj problem i da ženi pomognu, da je ponovo vrate u normalni život“, precizirao je Tarik Bećirović, student Mašinskog fakulteta.
Promjene vide u tzv. biomedicinskom inžinjeringu koji podrazumijeva spoj različitih nauka, konkretno medicine i mašinstva. Vrijeme je, kako kažu, da fakulteti jedni na druge prestanu gledati kao na konkurenciju i da se ujedine i rade za dobrobit svih. Svjesni su da situacija u državi nije idealna, ali ne gube nadu da su upravo oni promjena.
„Mi smo tu da ispravljamo krive Drine i pokažemo koliko svojim radom, trudom i učenjem možemo postići“, kaže Kenan Suljić, student medicine i koordinator tima za biomedicinski inžinjering.
Rekli bismo da je ovakvim mladima samo nebo granica, ali s obzirom na sistem u kojem žive, ne možemo. Umjesto toga, apelovat ćemo nadležnima da pomjere svoje granice djelovanja i ulože u najbolji potencijal koji imamo. U mlade.
federalna.ba