Trump svojim izjavama o NATO-u ponovo 'podigao prašinu'

Novac pokreće sve. I savezništva i dobre bilateralne odnose i ekonomiju i odbranu. Nedostatak novca znači kraj svemu tome, barem tako razmišljaju biznismeni kao oni poput Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika. Naime, Trump je svojim najnovijim izjavama podigao prašinu u svjetskoj javnosti , te naveo evropske saveznike da preispitaju suštinu NATO-a, tačnije da razrade rezervni plan ukoliko se Trump vrati u Bijelu kuću. Jer ukoliko nema novca Alijansi, nema ni pomoći njenog najvećeg saveznika SAD-a čak ni u slučaju da Rusija napadne neku od članica - kazao je Trump.

„NATO nije htio platiti dok nisam ja došao i rekao im – Svi moraju da plate. Tada su me pitali – Ako ne platimo, da li ću ih i dalje štititi? Odgovorio sam im – Apsolutno ne. Na primjer predsjednik jedne velike zemlje je ustao i pitao me je – Gospodine, ako ne platimo i Rusija nas napadne, da li ćete nas zaštititi. Rekao sam mu da ako ne plati, da je delikvent. A on je rekao – Recimo da je tako. Odgovorio sam mu da ih ne bih zaštitio i ne samo to, već bih rekao da rade sa njima šta god žele. Morate da platite svoje račune“, poručio je Trump.

Ova izjava bivšeg američkog predsjednika uzburkala je javnost, posebno među zemljama članicama NATO-a. Navela ih da se preispitaju koliko ulažu u odbranu i da li zaista mušketirska tri za jednog jedan za sve i dalje važi, iz NATO-a tvrde da nije nikada ni bila upitna.

„NATO je sprječavao vojne napade na članice saveza punih 75 godina. I činili smo tako jer su sve NATO saveznice složne oko toga da smo tu da zaštitimo jedni druge. Cijela ideja NATO-a je da ta da će napad na jednu zemlju saveznicu izazvati odgovor cijelog saveza i sve dok stojimo složno iza te odluke sprječavamo svaki vojni napad na bilo koju od zemalja saveznica. Dakle, svaki prijedlog da se ne zalažemo jedni za druge, da nećemo štititi jedni druge, potkopava sigurnost svih nas. Povećava rizik. Zato je iznimno važno da i djelima, ali i riječima, jasno komuniciramo da stojimo uz predanost NATO-a da zaštiti i odbrani sve svoje saveznice“, naveo je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Trumpova izjava dovela je do pitanja evropske sigurnosti. Da li se Evropa može osloniti na NATO, posebno u svjetlu rata u Ukrajini koji je s jedne strane pokazao ranjivost Evrope.

„NATO ne može da bude ‘a la carte’ vojni savez, ne može da bude vojni savez čiji rad ovisi o raspoloženju američkog predsjednika ovih dana. Ne može da bude malo da, malo ne, malo sutra, pa ne. Budimo ozbiljni. NATO ne može da bude ‘a la carte’ savez. Ili postoji ili ne postoji“, smatra Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost.

„NATO garancija zaštite nema ograničenja – svi za jednog i jedan za sve. I da vam sada jasno kažem nešto iz očiglednih razloga – bilo kakva relativizacija garancije podrške NATO saveza je opasna, neodgovorna i jedino je u interesu Rusije. Niko ne treba da se igra, niti da se bavi evropskom sigurnošću“, kategoričan je Olaf Scholz, kancelar Njemačke.

Govoreći upravo o evropskoj sigurnosti njemački kancelar pozvao je i na povećavanje proizvodnih kapaciteta industrije oružja.

„Sada je potrebna dodatna proizvodnja. Ne samo zbog potrebe da Ukrajina bude u stanju braniti se, već i zbog naših dugoročnih odbrambenih interesa, trajni veliki proizvodni kapaciteti, primjerice municije, je važan“, dodao je on.

Njegove statvove u potpunosti podržava i Poljska, u navodnom strahu od prelivanja rusko-ukrajinskog sukoba.

 „Moramo čvrsto stati na svoje noge, računajući na punu saradnju sa Sjedinjenim Državama, ali, Evropa mora uraditi više kako bi obezbijedila svoju sigurnost“, naglasio je Donald Tusk, premijer Poljske.

Kako bi ispeglao situaciju i vratio sigurnost u podršku Sjedinjenih Država obratio se saveznicima i aktuelni američki predsjednik Joe Biden:

„Trump je pozvao Putina da izvrši invaziju na neke od naših saveznica u NATO-u. Najgore je što on to i misli. Nijedan drugi predsjednik u našoj istoriji nikada se nije priklonio ruskom diktatoru. Zaboga, to je glupo. Sramotno. Opasno. Neamerički. Kad Amerika da svoju riječ, to nešto znači. Kad se obavežemo, mi se držimo svoje obaveze. A NATO je sveta obaveza. Najveća nada svih onih koji žele zlo Americi je da se NATO savez raspadne. I možete biti sigurni da su svi klicali kada su čuli Donalda Trumpa šta je rekao. Sve dok sam ja predsjednik, ako Putin napadne NATO saveznicu, Sjedinjene Države će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a“.

Vjerovati se može američkom predsjedniku ukoliko ne zaboravi svoja obećanja, obzirom na to da je na udaru javnosti i pokušava odbraniti svoje pamćenje, posebno nakon što je specijalni tužilac Rober Hur odlučio da ne ne optuži Bidena za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima navodeći da predsjednik ima ograničenja u sjećanju.

„Moje pamćenje nije – moje pamćenje je ok. Moje pamćenje – pogledajte šta sam ostvario otkako sam došao na mjesto predsjednika. Niko od vas nije vjerovao da ću postići usvajanje svega što je usvojeno. Kako je došlo do toga? Znate šta, mora da sam prosto zaboravio šta se dešava“, navodi Biden.

Iako 81-ogodišnji Biden insistira da nema problema sa pamćenjem, posljednjih dana pravi sve više gafova. Egipatskog predsjednika Abdela Fataha es-Sisija nazvao je predsjednikom Meksika. Ranije se, govoreći o samitu G7 2021., prisjetio da je razgovarao sa francuskim predsjednikom Miteranom koji je preminuo 1996., umjesto sa sadašnjim liderom Emanuelom Macronom. Pomiješao je Biden i bivše njemačke kancelare Angelu Merkel i Helmuta Kohla. Pamćenje nije adut kojim Biden moze dobiti predsjedničku utrku, već adut koji brine američke birače i demokrate. U nedavnim anketama čak 77 posto ispitanika smatra da je Biden prestar da bi vladao do 2028. godine. Godine i pamćenje Bidena plus su republikancima koji već odavno tvrde da on nije sposoban da bude predsjednik.

federalna.ba