Trošimo lijekove za smirenje - posljedice pandemije koronavirusa došle na naplatu
22 miliona maraka građani naše zemlje su u proteklih godinu dana potrošili na antidepresive i lijekove za smirenje. Struka upozorava na zloupotrebe, nesavjesno trošenje lijekova, ali i detektuje ključne razloge zbog kojih građani posežu za ovom vrstom tableta.
Ekonomska kriza, stres, nezaposlenost, inflacija i različite nesređene socijalne prilike neki su od uzroka zbog kojih Bosanci i Hercegovci često posežu za antidepresivnim sredstvima i tabletama za smirenje. Ukoliko posmatramo period od posljednjih pet godina, potrošnja ovih vrsta lijekova je porasla za oko milion maraka. Finansijski gledano, u 2022. godini je utrošen nešto veći iznos za anksiolitike i antidepresive, dok je za hipnotike i sedative utrošen nešto niži iznos u poređenju sa 2021. godinom.
„Iz grupe antidepresiva, finansijski su najveći udio imali lijekovi koji se koriste za liječenje velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja za što je potrošeno oko 9,6 miliona KM. Kada su u pitanju anksiolitici, na njih je u 2022. godini potrošeno gotovo 10,9 miliona maraka. Njihova primjena vezana je za liječenje stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja“, navodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Pored teških socioekonomskih uslova, jedan od glavnih uzroka zbog kojih građani u velikoj mjeri upotrebljavaju antidepresive i različite lijekove za smirenje je i pandemija koronavirsa, čije su posljedice došle na naplatu.
„Pandemija je ostavila posljedice na tjelesno i fizičko zdravlje ljudi i neminovno je bilo da u 2022. godini imamo nešto veći broj, odnosno porast potrošnje antidepresiva i anksiolitika“, kaže prof. dr. Esmina Avdibegović, neuropsihijatrica.
Na povećan stres kod bh. građana, a samim tim i povećanu potrošnju antidepresiva, svakako su utjecale i socioekonomske prilike u svijetu i okruženju. Kriza je dodatno produbljena političkom situacijom u našoj zemlji, ali i ratovima u Ukrajini i Gazi, što negativno u konačnici utječe i na psihičko zdravlje ljudi kod nas.
„Ekonomska nesigurnost ljude dovode u stanje gdje se javlja jedan osjećaj bespomoćnosti, nemoći i teškoće nošenja sa datom situacijom i datim okolnostima. I onda negdje kao posljedica, uz druge psihološke i biološke faktore, kod nekih osoba se razvijaju mentalni poremećaji“, dodaje Avdibegović.
I građani imaju isto mišljenje i stav. Sveukupna situacija u Bosni i Hercegovini glavni je uzrok što građani u antidepresivima traže smirenje i izlaz iz teške situacije.
No, korištenje antidepresiva i anksiolitika - lijekova koji se koriste za liječenje različitih psihijatrijskih poremećaja, kao što je anksioznost - može imati i posljedice, jer prevelikom i čestom upotrebom mogu dovesti i do stanja ovisnosti. Stoga se svakako preporučuje oprez i ljekarski nadzor.
federalna.ba