Trnka: Vlast je na svim nivoima u BiH, praktično, pala na ispitu

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka u intervjuu za Federalni radio govori o problemu neefikasnosti vlasti u situaciji pandemije - nenabavljanja vakcina protiv covida, izmjenama Izbornog zakona, Ustava BiH, ali i pravnim činjenicama nakon usvojene Rezolucije u Skupštini Crne Gore kojom se zabranjuje negiranje genocida. S profesorom razgovarala Lejla Hodžić.

„U svakom demokratskom društvu vlast funkcionira da bi ispunila interese i potrebe svojih birača, svojih građana, a ovdje se pokazalo da na najosjetljivijem pitanju, pitanju zdravlja, života, pa i smrti, ta vlast je praktično pala na ispitu, i pokazalo se - osim nekih objektivnih okolnosti, možemo reći, složenosti ustavnog rješenja Bosne i Hercegovine, gdje se nisu mogli dogovoriti na državnom, entitetskom, kantonalnom, lokalnom nivou - ko bi zapravo trebao da preuzme tu odgovornost, iako je, po mom mišljenju, potpuno kao i u svim drugim državama logično da državna vlast preuzima odgovornost za teritoriju i građane na toj teritoriji. Što su se pokazali nesposobnim da se oko toga dogovore, to je upravo dokaz da oni ne ispunjavaju interese građana i u svakom demokratskom društvu oni bi bili kažnjeni na sljedećim izborima jer bi im se otkazalo povjerenje i tražile bi se nove snage koje bi bile u stanju da efikasno odgovore na zahtjeve građana.“

Ustavni koncept koji nam je nametnut mirovnim sporazumom zapravo je osnovni izvor problema neodgovorne vlasti – kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

„Suština je u tome da je koncept napravljen da bi se ispunila neka kolektivna nacionalna prava za tri konstitutivna naroda, a izabrani predstavnici vode računa samo o tome kako će njihova nacionalna zajednica reagirati i pritom stalno insistiraju, pogotovo iz HDZ-a, na takozvanom legitimnom predstavljanju, dakle da ne postoji nikakav uticaj na predstavnike jednog naroda iz korpusa drugih naroda, ne samo konstitutivnih nego i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi. I pošto su u međuvremenu na tom konceptu, za ovih 25 godina, ustvari reproducirali svoje biračko tijelo različitim koruptivnim radnjama, zapošljavanjem i stvaranjem interesnih grupa, i svodeći čitav život na pitanje nacionalnog...

Iako svi znamo da ima daleko više pitanja koja su od interesa za svakog pojedinca, građanina, bez obzira na to koje je nacije i koje je vjere... ali kod nas, nažalost, koncept funkcionira na troplemenskom uređenju i reprodukciji vlasti unutar tog sistema. Gotovo da ne možete naći primjer da se na kandidatskim listama partije iz jedne nacije nađu građani iz drugog nacionalnog korpusa. Samim tim se stalno produbljuju razlike, a potpuno se zanemaruju zajednički interesi i potrebe koje bi, ustvari, trebale da predstavljaju koheziju cjelokupnog društva. I bojim se, ako se nešto radikalno ne promijeni u ustavnom uređenju, da će se dalje produbljivati razlike, i da će se dalje insistirati samo na nacionalnom korpusu, odnosno interpretaciji konstitutivnosti naroda, koja, po mom mišljenju, ne prati logiku toga, te ideje koja je u Ustavu bila na neki način prisutna i u bivšoj Jugoslaviji, ali u kojoj je potpuno drugačije funkcionirao sistem povezivanja interesa građana bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost.“

Govoreći o političko-diplomatskim pritiscima na vodeće političare u BiH da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona ali i ustavnim promjenama, profesor Trnka navodi:

„Kada bi se postavilo pitanje legitimiteta, tri predsjednika ili tri lidera najvećih nacionalnih stranaka u BiH - a ako imamo u vidu da oko 50 posto građana ne izlazi na izbore, a da ovih 50 posto koji izlaze na izbore, ove tri nacionalne stranke dijele približno učešće u strukturi stanovništva. Kakvi su to legitimni predstavnici građana ako zastupaju samo dio, a ne i čitav nacionalni korpus. S druge strane, rasprave oko ustavnog uređenja morale bi da se odvijaju u institucijama sistema. Parlamentarna skupština BiH, prema našem Ustavu, ima pravo da sama, čak i bez uticaja međunarodne zajednice napravi ustav koji bi odgovarao svim građanima i narodima u BiH.“

„Bez obzira na postojeću situaciju, Opći izbori 2022. godine moraju biti održani, jer bi odgađanje značilo da je definitivno uklonjen svaki vid vladavine naroda i demokratizacije društva“, kaže profesor Kasim Trnka. 

federalna.ba