Prilog Amra Ličina

Tri prijedloga Zakona o Sudu BiH u proceduri

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će na sljedećoj sjednici razmatrati, između ostalog, i Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je plod dogovora stranaka Trojke i opozicije iz Republike Srpske. Prema informacijama, objavljenim u medijima, sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH dogovoreno je da bude na Palama, a na zahtjev Trojke iz RS-a. Također, dvije 'trojke' su dio zakona, u pogledu nadležnosti, promijenili i dali Sudu BiH, da procijeni je li postojala šteta po BiH, i u slučajevima kada je krivično djelo počinjeno u samo jednom entitetu. Ovo je treći Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je upućen u proceduru.

 

Riječ je o zakonu koji su usaglasile stranke Trojke i opozicije iz RS, a usvajanje tog zakona jedan je od uvjeta za BiH na evropskom putu, odnosno za otvaranje pregovora BiH s EU. Zakon je predložen dva dana nakon što je to učinila Marina Pendeš, HDZ-ov delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. Razlika između ova dva predložena Zakona o Sudu je u mjestu sjedišta budućeg Apelacionog odjela Suda BiH. Dok Pendeš predlaže da to bude Istočno Novo Sarajevo, Predrag Kojović predlaže da to budu Pale u Istočnom Sarajevu. U obrazloženju Prijedloga zakona o Sudu BiH predlagača zastupnika, Predraga Kojovića navodi se da su s njim uređena pitanja stvarne nadležnosti i sastava Suda. Također Kojović smatra da bi usvajanje ovog Prijedloga zakona pokazalo da dvije Trojke imaju određeni kapacitet.


„Mislim da bi ovo pokazalo Evropi i svim domaćim akterima da ova koalicija, odnosno Sporazum o saradnji ima kapacitet da izglasa evropske zakone, barem u Predstavničkom domu.“

 

Još uvijek nema najava kako će o ovom Prijedlogu zakona glasati ostali zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ali

sa druge strane Zakon o Sudu BiH, koji je u proceduru pred Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH stavila Marina Pendeš, delegat HDZ BiH, po svemu sudeći neće biti usvojen. Šefik Džaferović, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je zakon koji je predložen problematičan na više načina, počevši od toga da nije prošao Vijeće ministara BiH:

 

"Kada pogledate nadležnosti vidjećete da su one bitno reducirane i kada je riječ o borbi protiv korupcije. U prijedlogu nedostaje nadležnost koju i sada ima Sud BiH, a to je da vodi računa o sudskoj praksi. To je izbačeno iz zakona. Sud BiH je glavni regulator procesa suđenja za ratne zločine, a ni toga nema u predloženom rješenju."

 

Ili postoji dogovor između SNSD-a i HDZ-a kada je u pitanju Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je uputila delegat u Domu naroda Marina Pendeš, da Dodik pusti ovaj prijedlog da prođe ili je ovaj zakon prethodno osuđen na neuspjeh, stava je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović: 

 

 „Imao sam priliku vidjeti tu verziju zakona koju je pripremio ministar Bunoza i on je za Trojku neprihvatljiv. Postoje osim sjedišta u tom zakonu mnoge stvari koje su nama neprihvatljive i Trojka neće glasati za taj prijedlog.“

 

Treći istoimeni zakon već duže vrijeme je pred Vijećem ministara BiH, ali u vezi s njegovim sadržajem nema saglasnosti, uglavnom zbog toga jer SNSD insistira na tome da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjoj Luci, dok su stranke Trojke insistirale da bude u Istočnom Sarajevu. Do sada je ovaj prijedlog zakona nekoliko puta bio povučen sa dnevnog reda sjednica Vijeća ministara, a zadnji put je to učinjeno uz obrazloženje ministra pravde BiH Davora Bunoze, da mora ići na još jednu doradu jer nije postojao konsenzus za njegovo usvajanje:

 

 „Moram naglasiti da Zakon o sudu nije usaglašen u cijelosti, međutim mi više nemamo vremena da čekamo.“

 

Ipak, na usvajanje se čeka i dalje. A priča o zakonu o Sudu BiH koji je jedan od uvjeta za evropski put Bosne i Hercegovine traje već godinama, praktično od 2022. godine, i osim nadležnosti bilo je sporno i samo sjedište tog budućeg suda. S jedne strane, stranke iz Republike Srpske insistirale su da to sjedište bude u Banjaluci s obzirom na to da je u Sarajevu smješten Sud BiH, dok su stranke iz Federacije insistirale na tome da to bude u Istočnom Sarajevu zbog bolje organizacije i blizine samog Suda BiH.

Inače Ovaj zakon je jedan od prioriteta BiH za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Evropska komisija u mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU tražila je usvajanje novog Zakona o sudovima kako bi se postigla veća pravna sigurnost, te poboljšalo funkcionisanje pravosuđa.

Zastupnički dom Predstavnički dom Sud BiH Sud Bosne i Hercegovine Zakon o sudu BiH