Radionica Vijeće za štampu i online medije: Transparentnost medijskog vlasništva i integritet izbornog procesa
Transparentnost medijskog vlasništva i integritet izbornog procesa bile su teme razgovora koji je s novinarima i urednicima u Zenici organiziralo Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini. Izmjene Izbornog zakona iz marta ove godine u poglavlju 16 predviđaju da online mediji na platformama osiguraju transparentne informacije o vlasništvu te da se drže načela nepristrasnosti i jednakog pristupa za sve o kojima izvještavaju. Bosna i Hercegovina još nije donijela Zakon o transparentnosti vlasništva u medijima, što omogućava postojanje velikog broja portala za koje ne postoji informacija o vlasništvu.
"Kredibilitet medija kroz izmjene Izbornog zakona nastojanje je da se ova oblast regulira", navodi doc. dr. Lamija Silajdžić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
"Zašto nam je važno da znamo ko su vlasnici medija – zato što tako mediji osiguravaju svoj kredibilitet i naravno kao što mi svi imamo svoju ličnu kartu, svaki medij trebao bi da ima svoju ličnu kartu s jasnim podacima – ko su vlasnici, ko su urednici, ko čini tu redakciju – da bismo mi imali povjerenja u sadržaje koje taj medij objavljuje", navodi Silajdžić.
Reguliranje transparentosti medijskog vlasništva početak je za reguliranje vlasništva velikog broja portala u online sferi, ali i uvjet kredibilnosti informacija koje se objavljuju. "Prema podacima Vijeće za štampu, koje realizira ovu kampanju, 44% portala u BiH nema impresum", kaže, između ostalog, službenica za žalbe Mirjana Jovović.
"Upravo ti principi jesu sadržani u Kodeksu za štampane i online medije u članu 23, transparentnost vlasništva štampanih i online medija, koji propisuje da svi mediji, ne samo oni koji izvještavaju o izbornoj kampanji, moraju imati transparente podatke. Mi smo nadležni za online medije od 2011. godine i ono što tražimo prilikom pristupanja članstvu Vijeća za štampu je da mediji imaju javan impresum. Građani se mogu obratiti Vijeću ukoliko uoče nepravilnosti, odnosno, dezinformacije prilikom izvještavanja o izbornoj kampanji", navodi Jovović.
"Izmjene Izbornog zakona koje su donesene u martu ove godine predstavljaju korak u regulaciji", ističe doc. dr. Lamija Silajdžić.
"To je prvi put da negdje u zakonskom rješenju imamo napisnao da svaki online medij mora imati istaknuti vasništvo. Trebala bi se desiti i neka zajednička akcija i onih koji donose zakone i onih koji provjeravaju da li se oni implementiraju ili ne. Nama uvijek ostaje činjenica da imamo profesionalne standarde – ukoliko nema zakonsko rješenje – a mediji, koji drže do svog digniteta i kredibiliteta, treba da rade u skladu s profesionalnim standardima", navodi prof. Silajdžić.
Tokom predizborne kampanje stiglo je pedesetak prijava u Vijeće za štampu i online medije. Dana 12. oktobra bit će poznato da li su mediji, odnosno, urednici kroz samoregulaciju odgovorili na žalbe ili će njih razmatrati Žalbena komisija Vijeća za štampu i online medije.