videoprilog Gordane Antonić (Dnevnik 2)

Transparentnost izbornog procesa u vrhu prioriteta na putu ka EU

U prvom od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu definisano je da bh. vlasti moraju osigurati slobodne i poštene izbore u skladu s preporukama Venecijanske komisije i posmatračke misije OSCE-a. Kako smanjiti izborne prevare i vratiti povjerenje građana u glasanje - važno je pitanje na kojem se malo radi, a izbori su već naredne godine. 

Prioriteti iz mišljenja Evropske komisije po zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU su jasni. Prvi od njih odnosi se na izborni proces:

“Osigurati da se izbori provode u skladu s europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru."

Od nabrojanog s liste samo su održani izbori u Mostaru. Integritet izbornog procesa bio je tema i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

“Integritet izbornog procesa jedan je od najvažnijih uslova za Bosnu i Hercegovinu i njen napredak na putu evropskih integracija. Na sjednici smo pozdravili opredjeljenje Vijeća ministara i koalicionih partnera da nastave reforme, uključujući i reforme u obliku implementacije i jačanja integriteta izbornog procesa”, rekao je Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

I Misija OSCE-a ukazuje na to da je transparentnost izbora uslov za vraćanje građana u politički sistem izgrađena na odgovornosti, što podrazumijeva i provođenje preporuka na koje odavno čekamo.

“To je na prvom mjestu da svaki čovjek ima jednako biračko pravo. Kad se prijavi za izbore Sejdić ili Finci, mi ga moramo odbiti i zato je diskriminatorski taj zakon, presuda stoji od 2009. godine”, istakao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.

“Mnogobrojne ranije preporuke ODIHR-a i dalje nisu provedene, uključujući i preporuke proistekle iz Opštih izbora 2014. i 2018. godine. Ispunjenje tih preporuka pomoglo bi u otklanjanju nepravilnosti uočenih tokom izbora u Bosni i Hercegovini, uključujući i Opšte izbore 2022. godine”, naglasio je Brian Aggeler, šef misije OSCE-a u BiH.

Primjena savremenih tehnologija na glasačkim mjestima smanjila bi zloupotrebu volje birača. Obavljanje građanske dužnosti elektronski u BiH još nije realno, ali za ono što je realno nisu potrebne izmjene Ustava, volja jeste - politička.

“Za početak je jako bitno i dovoljno uvođenje novih tehnologija za identifikaciju i verifikaciju birača, za skeniranje glasačkih listića i brz transfer transmisije rezultata. Ako bi uz to došle i kamere to bi bilo idealno”, ističe Arnautović.

“Kroz izmjene izbornog zakona treba uvesti odgovornost političkih subjekata za koje se utvrdi da su po njihovom nalogu njihovi članovi biračkih odbora falsifikovali i kršili izborni zakon”, poručuje Vehid Šehić, predsjednik SO Koalicije pod lupom.

Napisanu strategiju za poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa usklađenu s evropskim direktivama imamo. Odluku dvije godine čekamo.

“Dva puta smo se obraćali parlamentu i molili da se to raspravi kako bi se upravo kod rasprave o ovom dokumentu ukazalo u kojem tehnološkom pravcu bi trebao da ide izborni proces, kako da ostvarimo taj potpuni integritet”, navodi Arnautović.

“Kreatori nepovjerenja u izborni proces i izbornu administraciju upravo dolaze od političkih stranaka – jer oni ne žele bilo šta da mijenjaju”, zaključuje Šehić.

Jačanje integriteta izbornog procesa doprinijeće većoj izlaznosti građana na izbore koji sve više apstiniraju od glasanja. Prvi ispit za to su izbori koji će biti održani naredne godine.

federalna.ba

Put ka EU Transparentnost izbornog procesa izbori