Trampuž za Federaciju danas: Možda će biti potrebne i četiri doze vakcine

Dok imunizacija ide sporo i postepeno, mjesta za opuštanje nema. Nepoznanica o virusu još je mnogo. Tako su u susjednoj Hrvatskoj zabilježene mutacije koje ne pripadaju nijednom od ranije otkrivenih sojeva. Indijski soj je pred vratima naše zemlje. Koliko ih još ima i da li su postojeće vakcine efikasne u borbi protiv novih sojeva, u Federaciji danas smo razgovarali sa Andrejom Trampužem, glavnim infektologom kliničkog centra Charite iz Berlina. 

Smatra da četvrtog talasa vjerovatno neće biti.

"Brojevi i dalje padaju i što su brojevi niži brže ćemo ići nazad u normalnost. To vidimo ne samo u Evropi, nego i u Americi gdje su više ljudi vakcinisali i znamo da će se to u narednim tjednima desiti i u Evropi."

Kaže da, ipak, još nije vrijeme za opuštanje jer treba 60-70% ljudi da se vakciniše, a od toga smo još daleko.

"Njemačka je vakcinisala 1/3, au BiH je to i manje. Treba jo malo strpljenja i potruditi se da se virus ne širi, pogotovo zbog novih varijanti koje mogu doći i koje se mogu širiti brže od dosadašnjih sojeva."

O situaciji u Njemačkoj kaže da od juna neće više biti prioriteta za vakcinisanje, svi koji se žele vakcinisati mogu to uraditi.

"Svaki dan je to negdje 1,5 miliona vakcinacija koje Njemačka može da pruži i za sada znamo da nećemo zaustaviti pandemiju dok to sve države ne postignu. Zato je vrlo važno da se svim zemljama omoguće vakcine jer ljudi putuju i virus će se širiti, ukoliko se u svim državama ne stavi pod kontrolu."

Trampuž ističe da je virus sam po sebi opasan i da je svaka nova infekcija jedna katastrofa više.

"Za sada se ne bojimo ovog novog soja niti nekih novih jer virus mutira svaki tjedan više puta. Indijski soj se malo brže širi, ali sam optimista. Sve vakcine koje imamo štite protiv tih mutacija, tako da se ne vrtimo u krug nego smo zaista svaki dan bliže normalnom životu. To neće možda biti u julu, ali u augustu će sigurno biti, za sve koji su potpuno vakcinisani, veće mogućnosti normalnog života. U septembru će se vjerovatno moći i bez mask u zatvorenim prostorima."

Na pitanje koja vakcina je najbolja odgovara: "Najbolja je ona vakcina koja se može dobiti najranije. Svaki dan imamo nove infekcije i što brže se cijepimo, to je bolje. Kojom vakcinom, to je skoro svejedno. Bilo šta je bolje od samog virusa. Sve vakcine štite skoro 100% od teških ili smrtnih infekcija. I to je sad najbitnije. Moramo spašavati živote. Nedostatak kineske i ruske vakcine je to što nemamo dovoljno podataka, ali u pandemiji sve vakcine dobro štite. Mislim da one neće biti dozvoljene u Evropi jer ćemo vakcinisati dovoljan broj ljudi do ljeta. Već moramo raditi na novim vakcinama jer znamo da poslije 6-12 mjeseci moramo staviti i treću dozu. Znači do kraja ove ili najkasnije iduće godine svi će dobiti treću dozu, a kasnije možda još i četvrtu dozu."

Navodi da, ako miješamo vakcine, onda je imunitet još bolji.

"Svi koji su dobili dvije vakcine od istog proizvođača, treća će sigurno biti od drugog proizvođača, kako bi imunitet bio što duži i bolji."

O činjenici da neke države imaju višak vakcina, a neke nimalo, Trampuž kaže da je to problem jer se pandemija neće riješiti dok sve zemlje ne postignu masovnu imunizaciju.

"To važi i za BiH. Mislim da je to stvar koja  se mora brzo, u naredna dva-tri tjedna, riješiti i da i u BiH krene masovna imunizacija. Nadam se da će biti više solidarnosti u budućnosti."

"Virus se i dalje širi, ali uglavnom u zatvorenim prostorijama. Vani možemo i dalje da se družimo, pogotovo oni koji su vakcinisani. Oni koji nisu vakcinisani moraju i dalje raditi testove i tek onda mogu da se druže. Nikada nismo bili toliko blizu kraja nego sada", zaključio je Trampuž.

federalna.ba