Torlaković: Pri spašavanju iz vode najvažnije je ne ugrožavati sebe

Posljednji slučaj utapanja u Prokoškom jezeru ponovo je otvorio pitanje sigurnosti na kupalištima u Bosni i Hercegovini i potrebe za spasiocima kojih je u zemlji malo. O njihovom značaju i tome kako spriječiti ovakve kobne ishode – za Dnevnik 3 je govorio doktor sportskih nauka Aldvin Torlaković, internacionalni instruktor za spasioce i spasilačke službe na uređenim kupalištima.

Nagle promjene temperature zraka i vode uzrok su određenih promjena u organizmu zbog čega dolazi do utapanja, objašnjava Torlaković, kao i nedovoljna vještina plivanja.

Samo je u Kantonu Sarajevo situacija malo uređenija, Pravilnikom o uređenim plivalištima, ažuriranim 2017. godine. Na svim plivalištima, uključujući prije svega hotele i njihove bazene, bi se trebalo pridržavati Pravilnika: “Zatim su tu rijeke, pa morske plaže. To su, zapravo, i stepenice kada je riječ o trenažnom procesu”.

Kad je u pitanju pružanje pomoći u ovakvim situacijama, najvažnije je ne ugrožavati sebe, ističe Torlaković: “Ponekad precijenimo svoje plivačke vještine. To rade trenirani timovi i pojedinci. Najbolje je nekim priručnim sredstvima dati pomoć onome ko je u vodi, kako bi se taj stabilizirao na površini vode, dok ne dođe stručna pomoć”.

U lokalnim zajednicama se zna gdje su plivališta – minimum je da se osiguraju ta mjesta, da se postave jasni znakovi i instrukcije kako se ponašati u takvom okruženju: “To kod nas nije nekom nivou”.

Kanton Sarajevo ima Pravilinik iz 2017. s definiranim načinom kako se uređuju plivališta i kako se treniraju stručne osobe koje nadziru plivače, podsjeća Torlaković. Tu je i trening centar u Olimpijskom bazenu Sarajevo, gdje se obučavaju osobe koje će biti spasioci – i gdje se dobija svjetski priznat certifikat: “U zadnje vrijeme se javljaju studenti koji bi željeli ići u Ameriku – jedan od benefita tamo je part-time posao – kako bi dobili licencu i kako bi mogli raditi kao spasioci na uređenim plivalištima”.

federalna.ba