Timovi za spašavanje vježbali na vodi
Iako su meteorolozi sigurni da velikih poplava, bar za sada, u našoj državi neće biti, 2014. godina naučila je mnoge da prirodne katastrofe ne dolaze najavljeno. Šteta je gotovo uvijek velika. A najveća je gubitak života zbog neadekvatne civilne zaštite koja je nedostajala i 2014. godina, kada su zabilježene najveće poplave na ovim prostorima. Ujedno, to je bila i lekcija Bosni i Hercegovini - da odgovor na prirodne nesreće mora na vrijeme biti spreman, kao i tim za spašavanje. Danas, kažu, spremni su.
Nakon hladnog Vrbasa, uslijedila je još hladnija i opasnija Neretva. Timovi za spašavanje na vodi ovaj put pred još većim izazovom. Dubina vode, brzina, prostranstvo, prilaz rijeci - sve su to faktori od kojih zavisi uspješnost spašavanja, a koji u ovom slučaju zahtijevaju i veću posvećenost.
Federalna uprava civilne zaštite, pored tima za spašavanje na vodi ima, i tim za spašavanje pod vodom koji u kontinuitetu se obučava, kaže Enver Grahić, pripadnik Federalne uprave civilne zaštite, koji ističe: “Ova vježba omogućava nam da naše pripadnike obučimo u rescue 3 - to je zadnji nivo u nivou spašavanja na vodi”.
“Mogli smo dosta da naučimo što se tiče spašavanja iz ruševina i vode, vođenja kamp menadžmenta i ostalih vidova koji smo prolazili na ovom tečaju. Koristili smo razne tehnike spašavanja, sve zavisi od vrste spašavanja i najbolje opcije kojom možemo ljude evakuisati”, objašnjava Mladen Kulić, pripadnik Uprave civilne zaštite RS-a.
Cilj ove praktične vježbe je pristupanje BiH u Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. U vježbi učestvuju predstavnici civilne zaštite oba entiteta, te instruktori iz Hrvatske gorske službe spašavanja.
Trener Toni Poljak zadovoljan je rezultatima koje pokazuju učesnici vježbe. Iako iskusan u poslu koji radi, i za njega je ovo novi vid obuke i edukacije. Kaže da u vremenu katastrofe niko nema dovoljno resursa, zbog toga susjedske zemlje moraju biti jedne uz druge: “Radili smo više tehnike kretanja u vodi i osnove nekog samospašavanja. Znači, ljudi su plivali, učili kako hodati kroz plicine, učili kako upravljati čamcem preko užadi sa obale, da bi došli do mjesta u rijeci gdje će spasiti unesrećenoga. Isto tako i dobacivanje užadi unesrećenom da ga se izvuče na obalu”.
Nakon praktične vježbe, učesnici će imati i testiranje koje će na kraju odrediti i razinu znanja koje su usvojili. Upravo to testiranje, ukoliko bude uspješno, siguran je put BiH ka Evropskom mehanizmu civilne zaštite. A zašto je bitno da upravo BiH postane dio tog mehanizma?
“Jača naše strukture civilne zaštite, uz sva ona znanja koja mi imamo već usvojena u svim segmentima civilne zaštite, naravno i spašavanja na vodi i spašavanja iz ruševina. Mi ćemo dobiti i dodatna iskustva, posredstvom kolega iz EU i Hrvatske gorske službe spašavanja, koja će prenijeti i evropska znanja na naše polaznike”, navodi Haris Delić, predsjednik Asocijacije za upravljanje rizicima u BiH.
Vježbe spašavanja na vodi realizuju se još od 2019., a trajat će do septembra ove godine. Nakon teorijskog dijela, učesnici ove vježbe imaju priliku da znanje primijene u praksi različitim vježbama i mehanizmima za spašavanje na vodi. Nakon ove vježbe, slijedi još jedan segment - spašavanje stradalih u ruševinama, koje će se naredni mjesec odvijati na Igmanu. I tek tada BiH će dobiti odgovor EU na pitanje je li spremna odgovoriti na prirodne nesreće.
federalna.ba