Tihe finansijske sankcije uveliko primjetne: Republika Srpska gubi projekte i novac
Republici Srpskoj prijete konkretne finansijske sankcije, jasno je iz poruka evropskih i američkih zvaničnika. Razlog je antiustavno i destabilizirajuće djelovanje. Iako međunarodna zajednica upozorava da je to put do potpune izolacije, vlast u ovom entitetu ne odustaje. Ali ni međunarodna zajednica.
Tihe finansijske sankcije uveliko su primjetne. Projekti se obustavljaju, a novac usmjerava van Republike Srpske. Gubici su veliki, a mogli bi postati još veći ukoliko međunarodna zajednica i zvanično sankcioniše cijeli entitet.
Američke, evropske, britanske i njemačke sankcije nižu se u Republici Srpskoj. Političari, na međunarodnoj sceni označeni kao predvodnici rušilačke, antiustavne, secesionističke politike, godinama pune crne liste.
Razgradnju državnih institucija, otpor Ustavu i glasne najave secesije, međunarodna zajednica više puta zaustavljala je sankcijama odgovornih.
No, to ih, barem za sada, nije zaustavilo. Bez zadrške idu ka istom cilju. Ali, posljedica ima. Republika Srpska gubi projekte i novac. Ekonomija propada.
„Mi već sada imamo jedan određeni dio, recimo, tihih sankcija. Vidjeli smo da su usporeni, obustavljeni određeni projekti iz Evropske unije, da su oni zaustavljeni, da ne dolaze u Republiku Srpsku što jeste snažan udar na ovaj prostor koji finansijski stoji dosta nestabilno“, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.
„Jasno je da su određeni oblici sankcionisanja ponašanja rukovodstva Republike Srpske prisutni. Kad to govorim mislim na činjenicu da je njemački fond razvojni za inostranstvo KFW odustao od dva projekta, jednog u Berkovićima, a drugoga u Gradišci“, pojasnio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Tihe sankcije Evropska unija pokazala je nedavno kada je u paketu finansijske bespovratne pomoći za Zapadni Balkan potpuno izostavila Republiku Srpsku. Od 528 miliona eura za infrastrukturne projekte, 303 miliona eura dobila je BiH, ali samo za projekte u Federaciji. Zvanične sankcije čekaju jednoglasnu odluku, a nju sprečavaju prijateljske države RS-a. Do tada, SAD nastavlja implementirati programe pomoći značajne za civilno društvo, nevladine organizacije i privatni sektor.
Nekoliko pojedinaca i kompanija iz RS-a su pod sankcijama SAD-a zbog koruptivnog, destabilizirajućeg i antidejtonskog ponašanja, te zbog materijalne podrške sankcionisanim pojedincima. Sankcije su ozbiljne, sa značajnim ekonomskim posljedicama za one koji su sankcionisani i za njihove poslovne saradnike, one se ne uvode olako, niti se olako povlače, poručili su iz Ambasade SAD u BiH.
Opredjeljenje sankcionisanih političara s Miloradom Dodikom na čelu, da i dalje nastave provoditi antidejtonsku politiku potpuno suprotstavljenu standardima Evropske unije, neprihvatljivo je za međunarodnu zajednicu.
Stoga, još jednom upozorenje od vodećih američkih i evropskih zvaničnika.
„Mi sa EBRD-om, MMF-om i Evropskom unijom radimo da zaustavimo novac, da se ne daje novac onima koji štete državi“, kazao je Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan.
„Potkopavanje ustavnog poretka BiH mora odmah da se završi. Takvi postupci, ako se nastave, mogli bi imati ozbiljne posljedice“, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Da Republika Srpska nije stabilno tlo za nove investicije, ranije je upozorio i visoki predstavnik Christian Schmidt. Aktuelna finansijska situacija odraz je političke nestabilnosti, a posljedice mogućih sankcija, ovog puta, značajno bi osjetili i građani. A, upravo oni najčešće plaćaju najvišu cijenu. Zbog sankcija političkim liderima, ostaju izolirani od prilika za napredovanje i daleko od Evropske unije.
federalna.ba