Teško da možemo postići političku saglasnost da se ikada uvedu vize za Tursku, Kinu i Rusiju
Komitet za Zapadni Balkan je razmatrao rezultate reformi zemalja Zapadnog Balkana. Na ocjenu učinjenog i konkretizaciju što još trebamo uraditi do povlačenja sredstava iz Programa rasta - čekamo. Za razliku od BiH, druge zemalje Zapadnog Balkana imaju viši stepen usaglašenosti s politikama Unije, a već sada je jasno da nema približavanja političkih stavova o traženim uslovima.
Neizvjesno je kada će BiH dobiti 70 miliona eura iz Plana rasta. Od prve tranše dijeli nas prošireni spisak obaveza, na kojem su uz monitoring budžeta i sprečavanje trgovine ljudima te usklađivanje vizne politike sa EU-a. Problematično je što se uvođenje viza odnosi na Rusiju, Kina i Tursku, zbog čega je već jasno da ćemo taj posao teško uraditi. Ekonomski faktor nije jedini.
„Srbija je imala preko 20 i smanjili su taj broj, ali nisu na brojevima na kojima smo mi. Riječ je o Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu i tri velike zemlje prema kojima teško da možemo postići političku saglasnost da se ikada uvedu vize, a to su Turska, Kina i Rusija“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).
Stav ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića (DNS) je da nije realno očekivati usklađivanje viznog režima prema Rusiji, Kini i Turskoj zbog odnosa koje narodi u BiH imaju prema ovim zemlja - u pitanju je, kako kaže, historijska, kulturna i prijateljska povezanost.
O Ustavnom sudu i ukidanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć do sada nije bilo dogovora. Teško da će biti i postignut.
„Ako će nas EU kazniti sve zajedno zato što Milorad Dodik - a govorili smo o ruskom utjecaju i kontaktu sa Putinom - neće pristati na ova dva uslova, to nije fer. Slažem se sa ukidanjem etničkih veta, ali ne očekujem da će na to ijedna strana pristati, pa ni HDZ, jer je to njima garancija u Domu naroda zaštite etničkog interesa“, kazao je Konaković.
Državni zastupnik Predrag Kojović (NS) ističe kako je to za stranke kao što su SNSD i HDZ teško prihvatiti, ali da je to početak procesa deetnizacije naše države, administracije i načina odlučivanja: „SNSD i HDZ trebaju biti iskreni prema glasačima i reći da je proces evropskih integracija takav i on će zahtijevati sve više ovakvih korekcija u našem sistemu. Ako oni nisu spremni za to, onda otvoreno trebaju reći da nisu za ulazak BiH u EU“.
Razjedinjenosti državne koalicije o ovim pitanjima ne daju razlog za optimizam, a iskazani interesi i zalaganje za evropske integracije su obmanjivanje javnosti, za upućene u njihov rad.
„Svjesni su činjenice da članstvo u Uniji eliminiše većinu učesnika na političkoj sceni tako da znaju da je bolje da očuvaju svoje feude nego da se prihvate obaveza iz EU-a. Sa druge strane, EU postavlja neke zahtjeve - ukidanje bezviznog režima prema nekim zemljama važnim za BiH ne samo u ekonomskom. Tu su i posjete turista, a od toga preživljava značajan dio stanovništva u BiH i naravno da je to sa racionalnog stanovišta neprihvatljivo za BiH“, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije – IFIMES.
Na ocjenu rezulata reformskih agendi zemalja Zapadnog Balkana čekamo. Gdje smo u odnosu na region i da li ćemo se u procesu integracija aktivirati ili betonirati poziciju dok nam milijarda eura izmiče, uskoro će nam ozvaničiti u Briselu, iako su političke postavke u BiH odavno jasne.
federalna.ba