Tešanjska priča

Nakon dvadeset i sedam godina distance vrijeme je da se ispriča šta i ko stoji iza opsade koja je po definiciji, jednostavno rečeno, držanje određene teritorije u obruču od strane naoružane vojne sile. Zašto je tešanjski prsten ostao nesalomljiv saznajemo od najeminentnijih ljudi čije su odluke bile stubovi temelja današnje slobode. Uz proslavljene vojne umove tešanjska priča će nam se otvoriti i kroz sjećanja policajaca, vojnika, heroja u bijelom, novinara, inžinjera iz namjenske industrije, civilnog stanovništva i mnogih drugih. 

Pričamo priču koja se začela još u maju 1990. godine kada je zbog navodnog obolijevanja šume na dominantnim kotama oko općine Tešanj, sječom drveća stvoren brisani prostor kao preduslov za buduću okupaciju od strane agresora. Saznajemo šta su tešanjski heroji radili da bi zajedno sa više hiljda izbjeglica iz Doboja i Teslića pružili otpor agresoru. Želeći da se ne zaboravi ali i ne ponovi historija, podsjećaju nas na to šta je tačno značilo čuvati liniju odbrane dugu preko 110 kilometara u vrijeme kada su saobraćajnice bile blokirane, telefonske veze prekinute, iscrpljene zalihe hrane pod nebom crnim od detonacija neprijateljskih projektila. 

Tešanjska priča sa razlogom povlači paralelu između naše nedavne historije i 1697. godine kada je nakon trodnevnog napada na tešanjsku tvrđavu Eugen Savojski svoju poraženu austrijsku vojsku odveo u pravcu Slavonije, iako je prije toga u potpunosti zapalio Sarajevo.

„Tešanjska priča niti je počela 1992. godine niti je završila 1995.“ Ona je vječna kao i Tešanj. 

federalna.ba