Teret pandemijske krize moraju snositi svi

Javna uprava i političari ispred realnog sektora i u doba pandemije. Dok ljudi masovno odlaze iz zemlje, državna vlast odgađa reforme, Vijeće ministara je najnefikasnije dosad, primanja naših parlamentaraca su daleko od evropskih. Gdje je odgovornost za trošenje javnog novca, dok padaju javni prihodi i sve je manje prikupljenog novca od PDV-a i akciza? O radu parlamentaraca i preduzeća u doba pandemije smo u Federaciji danas razgovarali sa zastupnicom u Zastupničkom domu državnog Parlamenta i članicom Predsjedništva SDA Almom Čolo i Snježanom Koepruner, poduzetnicom iz Zadra koja je nakon uspješne karijere u Njemačkoj doselila u Travnik i tamo je direktorica firme GS Tvornica mašina.

Čolo kaže da kod parlamentaraca očigledno nema krize jer oni ne žele da smanje svoje plate.

"Bila je inicijativa u Predstavničkom domu i mi smo usvojili taj zakon, ali on u Domu naroda nije dobio podršku. Mislim da svi u ovoj zemlji moraju da snose teret krize podjednako - i oni koji su na budžetu i oni koji su u privredi. Evidentno je da privreda snosi veliki teret pandemije, veliki teret smanjenja prihoda, proizvodnje. I budžetski korisnici to moraju uraditi. Denis Zvizdić je podnio inicijativu prema Vijeću ministara da se socio-ekonomske reforme za period 2020-2024. usklade sa entitetskim i kantonalnim vladama, ali ta inicijativa nije naišla na podršku. Poslanici iz RS-a su bili protiv toga. Vjerujte, sve što ide u pravcu da se uradi nešto za privredu ove zemlje, za privrednike, da se olakša poslovanje u uslovima koji su veoma teški ne nailazi na podršku od strane onih koji dolaze iz RS-a, a nekada i od strane poslanika iz HDZ-a."

Građani političare percipiraju kao nečasne ljude

Kaže da je politika u BiH percipirana kao nečastan posao.

"Građani nas gledaju kao nečasne ljude, ljude koji grabe sebi a ništa ne rade za ovu zemlju. Kada se uključite u politiku onda bi trebalo da radite u interesu građana koji su vas birali. Ja želim ovaj posao da radim kao svaki drugi koji sam radila do sada, u interesu građana ove zemlje jer mislim da tako radim i u svom interesu. Bitno je da naše porodice imaju od čega da žive. Ne možemo mi u politici grabiti za sebe, a da naši građani budu gladni. Ne znam kako normalan čovjek može tako gledati svoju ulogu u bh. društvu."

Ističe i da je povjerenje građana prokockano.

Snježana Koepruner, kao direktorica jedne od najuspješnijih firmi u BiH, kaže da ih je pandemija prilično pogodila.

"Pao nam je prihod jer su firme s kojima mi radimo u Austriji i Njemačkoj prestale sa radom. Mi nismo imali kome izvoditi, nismo proizvodili, u prvih šest mjeseci prihod nam je pao za 26%. Na 400 radnika to je 100 radnika. To nam je bilo prilično teško za izdržati i morali smo provesti mjere. Moram reći da su teret ove krize najviše podnijeli radnici koji rade u realnom sektoru i to je prililno žalosno jer mislim da trebamo svi ravnomjerno podnijeti taj teret. Mi na sreću imamo dobre kupce i dobar smo proizvođač dijelova koje radimo tako da smo godnu završili sa 2 radnika više nego smo imali prethodne godine na 31.12. Kod nas su sad pozitivne promjene. Bojimo se lockdowna, da ne bi došlo do zatvaranja firmi, to bi nas opet pogodilo."

Kao građanka ove zemlje istakla je da političari trebaju očistiti ispred svojih vrata jer mjere ne funkcioniraju od općine pa do države.

"Ja ne bih gledala šta druge stranke rade nego bih gledala šta ja u svojoj stranci mogu promijeniti da bude bolje. Pitanje je samo ima li dovoljno kvalitetnih ljudi da pokrenu promjene. Izgubila sam vjeru da iko ima volju da se Zakon o doprinosima promijeni."

Nema zakonodavne aktivnosti

Na pitanje zašto bh. političari ne rješavaju glavna pitanja za EU Čolo kaže da moramo ispuniti 14 prioriteta koje nam je dala Evropska komisija.

"Nismo ispunili skoro ništa. Ključni prioriteti da bi se možda moglo razgovarati o našem kandidatskom statusu su Zakon o javnim nabavkama, njegove izmjene i dopune, Zakon o VSTV-u i Zakon o sukobu interesa. Nismo usvojili nijedan. Vijeće ministara je, navodno, Zakon o sukobu interesa i Zakon o javnim nabavkama razmatralo i to bi trebalo biti dostavljeno u parlamentarnu proceduru, ali generalno nema zakonodavne aktivnosti. Sve je zamrlo, Vijeće ministara ne šalje uopće zakone Parlamentu."

Navodi da cijeli region ima problem sa odlivom mladih ljudi u zemlje Zapadne Evrope jer omladina svoju šansu vidi u Njemačkoj i drugim naprednim zemljama.

"Moramo poraditi na tome da naši mladi ljudi ostanu. Mislim da je za BiH najvažnija politička stabilnost koja bi omogućila ekonomski napredak i prosperitet. Nije rasterećena privreda, nisu smanjene stope poreza i doprinosa, a to je osnov da oni prodišu."

Minimalna plaća je sramotna

O šansama na njemačkom tržištu Koepruner smatra da su on još uvijek dobre.

"U Njemačkoj svake godine 500.000 ljudi ode u penziju i tu se otvaraju radna mjesta. Ono što mislim da bi mogla biti kočnica novim generacijama da odu u Njemačku je obrazovni sustav. Sa znanjima koja mladi ljudi stiču ovdje mislim da neće biti konkurentni na tržištu rada u Njemačkoj i da će raditi prilično niže poslove. Očekujem da će ljudi ići ali će raditi poslove druge ili treće kategorije, što nije dobro.  Žao mi je da ljudi idu jer mislim da imaju puno bolje prilike ovdje. Mislim da im trebamo dati bolje obrazovanje i otvoriti nova radna mjesta, ali to poslodavci ne mogu sami."

Ističe i da je iznos minimalne plaće sramotan.

Na pitanje kakve su šanse da žene ostvare veća prava na mjestima moći i društveno priznanje Koepruner kaže da je ženi u društvu data jedna drugačija uloga.

"Kroz majčinstvo, porodicu, i da je već tim žena malo osakaćena da bi mogla ići u ravnopravnu utrku za bolja radna mjesta. Ja sam ženama u našoj kompaniji imam izuzetno dobra iskustva. U proizvodnji od tri šefa dvije su žene i to je proizvodnja vezana za strojarsku struku. U privatnom sektoru žena ne može biti manje plaćena od muškarca. Nažalost, žene su trenutno na niže plaćenim poslovima. Po mom mišljenju, žena koja je aktivna i koja odluči ići u vrhunske poslove da ima dobru šansu."

Čolo navodi da Izborni zakon propisuje da na listama mora biti 40% žena.

"Obično žene ne završe u tom procentu nakon izbora. Njihov prosjek u BiH na ključnim pozicijama je oko 20%, ali i to je dobro kako je bilo ranije. Mi smo i patrijarhalno društvo, ali vrijeme je da se žene više aktiviraju."

federalna.ba