Tegeltija: Nije tačno da nismo radili, da li je nešto stalo u BiH zbog VM?

Gostujući u Intervjuu na FR predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao je kako je BiH učinila sve što je u njenoj moći da nabavi vakcine i da ne potoji mehanizam koji bi dobavljače pritisnuo na bržu isporuku. Također je kazao kako očekuje da rokovi ovog puta budu ispoštovani. O vakcinama i drugim temama sa Tegeltijom razgovarala Jasenka Tica Isović.

Vijeće ministara na današnjoj sjednici usvojilo je nove odluke vezano za nabavku i dopremanje vakcina u BiH. Pojasnite nam šta smo sada dobili ovom odlukom?

-Uprkos povećanju broja oboljelih pitanje nabavke vakcina i dalje je najaktualnije. Danas smo dali saglasnost na Aneks sporazuma sa GAVI-jem, globalnim sistemom za nabavku vakcina. To je onaj sporazum kojeg smo potpisali još u septembru prošle godine, Gavi je imao zahtjeve za izmjene koje se sastoje u tome da će WHO odobravati koje će se vakcine nalaziti u ponudi iza ovog sistema snabdijevanja. BiH kao ni druge zemlje člnaice nisu neko ko može odlučivati o tome.

Ono što je suštinski je da smo mi proslijedili taj sporazum Predsjedništvu koje mora da da svoju saglasnost. Drugi dio, interesantniji i važniji u ovom trenutku jeste da smo potpisali Sporazum sa Pfizerom i Astra Zenecom o oslobađanju odgovornosti za eventualne posljedice primanja vakcine što su sve zemlje koje dobiju isporuku te vakcine morajuz to da potpišu i to je neki posljednji uslov koji su nam postavili da bismo kako oni kažu bili spremni prihvatiti vakcine. Ja sam siguran da je BiH već odavno spremna da prihvati te vakcine. Ispunili smo sve uslove od transporta do skladištenja, ali evo proizvođači imaju svoje razloge, očito zbog velike potražnje traže različite izgovore zašto ne isporučuju vakcine.

Zašto smo došli u situaciju da nemamo vakcine?

-Sve što je trebalo da uradi BiH za nabavku vakcine u sistemu COVAX, mi smo to uradili. Platili smo avanse od deset posto za 230 000 vakcine. Tražili su nam garanciju, komplikovali.

I baš nama, zašto baš nama?

-Pa dobro i Srbija je dobila vakcine iz sistema COVAX, ali su se odlučili za jedan drugačiji način nabavke. Iskoristila je svoj politički uticaj i svoju saradnju sa dvije zemlje za čije vakcine je smatrano da nisu čak ni u nivou ovih vakcina koje mi tražimo, ali oni su se ipak opredijelili za taj sistem koji je došao iz Kine i iz Rusije, ali jesu uzeli i određeni broj vakcina iz sistema COVAX-a.

Zašto mi nismo išli u tom smjeru?

-Pa to nije stav entiteta koji inače mogu da nabavljaju vakcine kroz COVAX sistem. To nije bio njihov zahtjev. Kad su zatražili mi smo pokrenuli proceduru i te procedure traju. Kao što znate RS je ugovorila određeni broj vakcina, ali isporuke idu jako, jako sporo. Sada i FBiH pokušava kroz direktni sistem da nabavi određene količine. Kroz globalni sistem nabavki ugovoreno je preko 2 miliona i 100 hiljada vakcina, što je preko 40 posto stanovništva BiH koje bi trebalo da primi vakcinu i to je apsolutno dobar broj. Ovo što rade RS i FBiH samostalno trebalo je da služi kao nadopuna nabavki. Globalni sistem nabavke je ipak najvažniji i jedini siguran sistem nabavki za BiH.

Kritike za to što još uvjek nemamo vakcine upućene su uglavnom na adresu državnih institucija, Vijeća ministara. Niste bili koordinirajući mehanizam?

-Jesmo. BiH je bila koordinirajući mehanizam.

To tako nije izgledalo.

-To nije tačno. BiH i njene institucije su sve zajednički uradili, sve što su trebale da urade, od sistema skladištenja, rashlađivanja, potpisivanja ugovora, sve smo završili, ali postoji jedna slika u BiH, a posebno u Federaciji, kad imate neki problem i ne znate ko da ga riješi onda je kriv kako to u Federaciji kažu- državni nivo. I ova priča o izmjenam Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima jeste samo pokušaj da se napravi priča kako bi se sve to moglo uraditi da se naprave izmjene zakona. Dan kada je Predstavnički dom donosio tu odluku, entitetski premijeri su rekli članovima Predsjedništva da nisu potrebne izmjene Zakona ni o javnim nabavkama ni Agenciji za lijekove.

Da li je Vijeće ministara, uz uvažavanje svega što ste rekli, mogli malo više se voditi činjenicom da činjenicom da ljudima treba pomoć, da su vanredne okolnosti pa da uradite nešto više na vlastitu inicijativu, da barem bolje koordinirate procese. Nije moguće da je ovo maksimum?

-Nepotrebno se pravi pritisak u javnosti, evo i Hrvatska je u istoj situaciji, nisu ni oni dobili od COVAX-a dovoljnu količinu pa sad pregovraju sa Rusijom i Kinom o diretnim nabavkama vakcina. U Parlamentu BiH su tražili samo nabavku vakcina koje imaju odobrenje Evropske agencije za lijekove, a danas imate zemlje članice EU koje primaju i ruske i kineske vakcine, a koje nemaju odobrenje Evropske agencije za lijekove.

Evo i mi smo rekli pa porekli, uredno smo uzeli donaciju iz Srbije suprotno vlastitim kriterijima.

-Naravno. Jesmo. I dao Bog da su i neke druge zemlje koje imaju zalihe reagirale poput Srbije. Da li smo mogli pojedinačno više nabaviti vakcina. Vjerovatno da, ali... Razumijem nezadovoljstvo, ali ne možemo reći da nismo ništa uradili. Mi nemamo instrument da izvršimo pritisak na proizvođača. I da ne pričamo o odgovornosti, nema smisla. Dali smo 25 miliona, obezbijedili ugovore, šta više da uradimo?

Da lobirate?

-Pa moramo reći da Srbija očito ima bolje odnose sa zemljama koje nisu dio globalnog sistema. To je tako. I svaka čast.

Kad možemo očekivati vakcine?

-Mislim da nije važni kako dobijamo te vakcine, najvažnije je da one budu dostupne građanima. Definisano je da će isporuke biti do kraja prvog kvartala 2021. Ono što mi minimum očekujemo jeste da se ispoštuje krajnji rok. Ako se ne ispoštuje, ne znam evo šta mislite da mi možemo uraditi? Nisam pristalica tužbi, raskidanja ugovora, mislim da će dio vakcina i iz Pfizera i iz AstraZenece biti isporučeno u dogvorenom roku BiH. Kad se ovo odblokira BiH će ući u redovan sistem isporuke, vjerujem u to.

NERAD INSTITUCIJA U PANDEMIJI

Vijeće ministara je predmet kritika. Optuženi ste da niste radili u pandemiji? Hoćete li se složiti s tim navodima?

-Ne, apsolutno ne.

Čime to potvrđujete?

-A čime potvrđujete Vi da je nešto stalo u BiH?

Ništa ja ne potvrđujem, ja Vas pitam.

-Da li je nešto stalo u BiH zbog Vijeća ministara?

Sudeći prema kritikama iz Parlamenta, ne predlažete zakone, pa je stalo usvajanje zakona. Naprimjer.

-Koji zakoni? Zakon o javnim nabavkama i Zakon o lijekovima? Sve što je bilo potrebno za pandemiju, obezbjeđivanje finansijskih sredstava entitetima, izmjena zakonskih rješenja i podzakonskih akata koje je trebalo da se riješe, Vijeće ministara je sve obezbijedilo. Preko 40 miliona sredstava iz budžeta je otišlo za tu namjenu. Ništa što je zavisilo od nas nije ostalo upitno. Ono što nismo htjeli da radimo je taj veliki broj inicijativa, te mijenjajte ove zakone, donesite ove zakone. Te pojedinačne inicijative zastupnika time se nismo bavili.

Znači ništa Vam ne znače kritike „najgore Vijeće ministara ikad“, „najneagilnije“, „najpasivnije“?

-Vi sada citirate opoziciju. Političare. Njihove prozivke su apsolutno neozbiljne i neutemeljene. Tamo u opoziciji ima frustriranih osoba koje su izašle iz Vijeća ministara i koje svoje frustracije vezane za neuspjeh na proteklim izborima prelamaju preko Vijeća ministara. Mislim na sve političke partije opozicione i one iz RS-a i one iz FBiH.

Dugo niste održavali sjednice i to je trajalo?

-Nije tačno.

Pa kad ste zasjedali, mi očito smo nešto propustili?

-Nismo zasjedali onih mjesec, mjesec i pol dana kad je došlo do blokade zbog presuda Ustavnog suda, ali to su bili periodi prije pandemije.

Očito su se politički interesi prelomili preko rada Vijeća ministara iako vi tvrdite suprotno?

-Zakazivanje sjednica Vijeća ministara je odluka predsjedavajućeg. Kad procijenim da imam dovoljno materijala ja ću zakazati sjednicu. U toku pandemije imali smo i dvije sjednice tokom sedmice.

Ako tako kažete, mi to nismo vidjeli. Jeste li mogli nešto bolje napraviti, ima li barem malo samokritike?

-Naravno. Ali trebate znati da se na Vijeću ministara najlakše dešavaju blokade. Zato nekad i radimo sporije. Mnogi zakoni su ostali u zapećku zbog COVIDA. Također nametanje teških političkih pitanja poput ustavnih promjena nas usporava. Bespotrebno. Također ako ćemo o Parlamentu tamo se neki čudni odnosi dešavaju, u jednom trenutku imamo i dvije skupštinske većine pa se tako usporava rad i Parlamenta i Vijeća ministara. Pa tu je i neprohodnost zakona kroz domove i slične stvari.

USTAVNE PROMJENE I IZMJENE IZBORNOG ZAKONA

Kako će se razvijati proces izmjene Izbornog zakona?

-Izborni zakon nije dobar. Imali smo mi nekoliko šansi i to usaglašenih između RS-a i FBiH da to promijenimo, ali nismo iako je postojala apsolutna većina za to. Federacija je odustala i to je rezultiralo teškim temama i sva priča o Izbornom zakonu završit će se na priči o izboru članova Predsjedništva i pokušaja da se zablokira Doma naroda. Kada je riječ o RS-u to se zna, sve može osim da člana Predsjedništva iz reda Srpskog naroda bira Parlament. Prihvatljiv je i asimetričan model izbora članova Predsjedništva za nas. SDA i HDZ BiH svakodnevno pregovraju o izmjenama Izbornog zakona i oni moraju dati odgovor na to. Čas se približe u stavovima, a potom se udalje i čini se da će to ići dosta teško. No, kada je riječ o HNS-ovom prijedlogu samo ću pitati da li zaista u BiH jedan narod treba birati onome drugom člana Predsjedništva? Zar je to cilj? Do sad ništa nismo dobili.

Šta ćemo sa ključnim zakonima koje od nas traži Evropska komisija?

-Usvojiti ih.

Kako? Kad? Nismo ni do sad, sve rokove probijamo?

-Pa dobro to je normalno u procesu pridruživanja, da se probijaju rokovi. Koliko god to javnost neće da kaže pa ni mediji činjenica je da su uslovi za BiH podignuti na ljestvici. Mnogo više nego drugim zemljama u EU. Neke uslove smo dobili u trenutku kad je proces proširenja bio upitan i veliki dio tih zhatjeva koje smo mi dobili za kandidatski status većina zemalja je dobila tek kada je postala članica. I zato ne moramo ispuniti svih 14 uslova već treba da ispuni određene kredibilne mjere. Nova Evropska komisija je počela drugačije da gleda na proces proširenja i u z ono što smo već usvojili dobili smo i tri ključna zakona kao uslov.

Eto npr. o Zakon o javnim nabavkama čekamo, svađamo se trenutno u Parlamentu?

-Ne svađamo se. On je u samo u parlamentarnoj proceduri. I nema prepreka za njegovo usvajanje. Mislimo da možemo usvojiti ta tri zakona. Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTV-u su završnoj fazi izrade u Ministarstvu pravde i Vijeće ministara će uputiti ih u proceduru.

A NATO?

-Saradnja da, ali prejudiciuranje članstva ne. Nema saglasnosti u BiH za članstvo.

NEMA POTREBE DA OD BiH PRAVIMO SPAVAONU ZA MIGRANTE

Zašto BiH pušta migrante da prelaze granicu?

-Zato što je to jedan proces koji je nazaustavljiv i kontroliran iz širih krugova koji odlučuju o tome da li im treba radna snaga.

Ako ne možemo kontrolirati ulazak, zašto nemamo bolji sistem upravljanja krizom unutar države?

-Ne mislim da je teret krize pao na Federaciju. Odluka da oni ne borave na teritoriji RS-a je donesena davno. Danas ne postoji ni jedna općina u BiH od koje ćete dobiti saglasnost da na njenoj teritoriji postavite kamp. Nama ne trebaju novi kampovi.

A šta trebamo uraditi? Ne možemo spriječiti ulazak, ne možemo koordinirati i upravljati krizom, nećemo nove kmapove, ne razumijem zaista?

-Trebamo znati ko su prave izbjeglice i njima omogućiti uslove. To kontrolira Ured za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti.

Ljudi nemaju resurse, ni ljudske ni materijalne. Govorimo o procesu utvrđivanja identiteta i razloga boravka, to je kompliciran postupak.

-To definitivno nije tako. To nisu činjenice. BiH nosi teret izbjeglica koje nemaju pravo na status izbjeglice, nemaju pravo na zaštitu, nisu iz područja zahvaćenih ratom. To su ekonomski migranti koji nemaju pravo na nekontrolisani ulazak. BiH treba da uradi sve da pruži humanitarnu pomoć. Minimum humanitarnih uslova. Svi oni treba da budu vraćeni u svoje zemlje.

Pričate o humanitarnom aspektu, a u RS-u kažu nećemo ih ovdje, neka ih u kampovima koji su pretrpani na području FBiH?

-Vi izgleda ne želite da čujete moj stav. BiH pruža pomoć tim ljudima i neka traže puta za Zapadnu Evropu. Zaista ne želimo praviti spavaonu za migrante od BiH. Treba ih skloniti sa ulica da ne ugrožavaju bezbjednost ljudi. Radimo sve da ih iskontroliramo.

Kada će biti imenovan direktor OSA-e?

-Onog trenutka kad ovlašteni predlagač predloži ime, jedino ime za sad je gospodin koji u ovom trenutku ima proces pred Sudom BiH. Stav predlagača, SDA je da će sačekati kraj sudskog procesa i onda će se izjasniti da li ostaju kod ovog sadašnjeg prijedloga ili će predložiti novog kandidata. Do tada ja kao predsjedavajući Vijeća ministara ne mogu pokrenuti proceduru bez ovlaštenog predlagača, a s obzirom na takav stav SDA i Predsjedništva BiH i Zajedničke komisije za nadzor nad  radom OSA-e još u decembru sam obavijestio da je obustavljen proces imenovanja direktora OSA-a.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović