Tauber: Hagada ima potencijal da postane "sarajevska Mona Lisa"

Gost  posljednjeg ovosedmičnog izdanja Rezimea bio je Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH.

Kaže da nije vjerovao da se može ponoviti neki rat, posebno ne u Evropi.

"Evropa je već počela da djeluje kao ta Evropska unija, kao jedna jedinstvena zajednica koja je već uspostavila neki svoj određeni ritam postojanja i djelovanja, tako da je iznenađenje da se to uopšte moglo desiti. Naravno uzrok nije došao direktno iz Evrope, ali uvijek je to uzročno-posljedično i postojao je neki razlog. Meni je bilo iznenađenje da je to krenulo u ovakvom obimu. 2014. godine kada je došao problem Krima, nekako je to svijet suviše olako shvatio. I vjerovatno zbog toga nisu bili pripremljeni da to može biti još mnogo ozbiljnije."

Smatra da je prerano govoriti o eventualno prelijevanju sukoba na našu zemlju.

"Čini mi se da ni Evropa ni svijet nisu shvatili neke krajnje ciljeve ove čitave intervencije u Ukrajini. Lično mislim da se ne možemo baš ni opuštati. Ovdje je jedna sretna okolnost da se Evropa na neki način, nekom čudnom igrom sticaja okolnosti ujedinila i odlučila da zajednički reaguje. To je naravno dobro ako ima neki svoj krajnji cilj i konsekventnost. Ako je to samo simbolično, onda od toga nemamo ništa. Smatram da je Evropa krenula dosta kasno i vrlo kasno reagovala."

Priča o ljudima koji su spašavali Hagadu jedna je od najljepših priča o BiH

Tauber je napisao knjige "Kad su ljudi bili komšije".  Ističe da su ljudi nekad zaiste bile komšije.

"Ne kažem da je to danas nestalo, ali je promijenilo svoj osnov komšiluka. Ljudi nastoje da žive u tom nekom okviru jer im je ugodno da žive sa svojim komšijom. Taj odnos je najvažniji. Nije uopšte bilo bitno ko kome pripada i to je ono što je bilo jedinstveno."

Priča o ljudima koji su spašavali Hagadu jedna je od najljepših priča o BiH.

"Mi se obično držimo dva detalja u toj čitavoj priči. Jedan je za vrijeme Drugog svjetskog rata, a jedna za vrijeme ove posljednje agresije na BiH. To su dva drastična primjera, odnosno dva veoma važna događaja gdje su ljudi pokazali svoju empatiju prema sarajevskoj Hagadi. Međutim, moramo da znamo da je prije kada je iznesena sarajevska Hagada u Beč da se na njoj naprave ekspertize i analiza njene vrijednosti, da je i tada ona ostala 15 godina u Beču i nisu je vraćali. Samo zahvaljujući direktoru Zemaljskog muzeja koji je uporno pisao pisma tom bečkom arhivu, i ona je 1913. vraćena. Naravno, tada se sarajevska Hagada nije tako zvala. Ona se zvala Jevrejski kodeks. Bio je još jedan događaj o kojem niko ne zna, meni je vrlo egzaktan. Hagada je jednom prilikom, mislim '56. godine bila ukradena. Jedan od službenika Zemaljskog muzeja bio je umiješan u sve to. Ona je bila ukradena i Jugoslavija kad je saznala da je sarajevska Hagada ukradena, zatvorila je sve granice dok se ona nije pronašla. Na kraju su je uhvatila u vozu negdje u Makedoniji, već na samom izlasku iz naše zemlje. To je jedinstven slučaj da je jedna knjiga, posebno ovakvog karaktera, jer je Hagada ipak vjerska knjiga i primjenjuje se za praznik Pesah, bitna je za Jevreje, a posebno ova naša sarajevska Hagada koja je jedna od tih srednjovjekovnih Hagada i koja je jedina ostala potpuno očuvana. To je jedina Hagada koja na sebi ima dozvolu suda inkvizicije da nije protiv Katoličke crkve i da može da opstane."

Svijet je shvatio da je važno sačuvati sarajevsku Hagadu

O ilustracijama koje su u njoj Tauber kaže da ona na samom početku prikazuje Zemlju kao okruglu.

"U ono vrijeme je to bilo zabranjeno. Hagada ima još neke izvanredne srednjevjekovne detalje. Radi se o grifonima, odnosno o posebnim likovima životinja. Hagada je puna tih raznih zmajeva i životinjskih likova koje mi nažalost ne koristimo u nekoj našoj pozitivnoj propagandi sarajevske Hagade."

Hagada je prije nekoliko godina uvrštena u UNESCO-ov registar Memorija svijeta.

"Svijet je shvatio da je važno sačuvati sarajevsku Hagadu. UNESCO je podigao nivo priče o sarajevskoj Hagadi. Omogućio je da se štampa nova verzija na engleskom, upravo izlazi na francuskom. Mi smo pokušali da je stavimo u centar neke moguće turističke propagande. Da napravimo od nje pravi brend. Ideja je da napravimo da sarajevska Hagada bude kao recimo Mona Liza u Luvru. Da ljudi dođu u Zemaljski muzej da vide sarajevsku Hagadu i da čuju ove priče."

Tauber kaže da nismo svjesni koliko ljudi u svijetu želi da obiđe nešto i da saznaju nešto više.

Hoćemo da educiramo mlade ljude

"Hoće da čuju životne priče. Udruženje Hagada je formirano prije skoro osam godina. Mapirali smo jednu rutu koju samo nazvali Sefardski trougao u kojoj treba pored Sarajeva, koji je kao polazna tačka tog trougla, da budu uključeni Dubrovnik i Split. U Dubrovnik se ide preko Stoca, a u Stocu se nalazi jedino Jevrejsko hodočasno mjesto u Evropi, koje kao i Hagada nije dovoljno stavljeno u žižu turizma."

Ističe da se nikakva pažnja ne pridaje spomenicima jevrejske kulture.

"Hoćemo da educiramo mlade ljude da spriječe neki mogući, naredni masovni zločin ili neku netoleranciju prema nekom ko je druge vjere, pripada drugom narodu, da on zbog toga ne mora da trpi. Nadam se da će u kurikulum nastave naredne godine ući i edukacija o holokaustu."

federalna.ba

Eli Tauber Rezime
Rezime Husein ef. Kavazović Reisu-l-ulema Islamske zajednice
0 08.07.2022 19:00
Rezime Fadil Novalić
0 17.06.2022 18:56
Vojin Mijatović Rezime
0 16.06.2022 18:47