Talibani među najbogatijim ljudima svijeta: Odakle im novac koji koriste za ratovanje u Afganistanu?

Afganistanski talibanski militanti postali su bogatiji i moćniji otkako su američke snage 2001. godine srušile njihov fundamentalistički islamski režim.

U fiskalnoj godini koja je završila u martu 2020. godine, talibani su navodno donijeli 1,6 milijardi američkih dolara, prema Mullah Yaqoob-u, sinu pokojnog talibanskog duhovnog vođe Mullah-a Mohammad-a Omara, koji je otkrio izvore talibanskih prihoda u povjerljivom izvješću koje je naručio NATO i kasnije pribavio Radio Slobodne Europe (Radio Liberty).

Za usporedbu, afganistanska je vlada u istom razdoblju donijela 5,55 milijardi dolara. Vlada je sada u mirovnim pregovorima s talibanima, nastojeći okončati njihovu 19-godišnju pobunu.

Hanif Sufizada, koordinator programa obrazovanja i terena na Sveučilištu Nebraska Omaha, proučavao je financije talibana kao analitičar ekonomske politike u Centru za afganistanske studije.

Evo odakle dolazi njihov novac:

1. Droga - 416 miliona dolara ( Oko 627 miliona konvertibilnih maraka)

Prema Svjetskom izvješću Ujedinjenih nacija o drogama 2020., Afganistan je činio približno 84% globalne proizvodnje opijuma u proteklih pet godina.

Veći dio te zarade od ilegalnih droga ide talibanima koji upravljaju opijumom u područjima pod njihovom kontrolom. Skupina nameće porez od 10% na svaku kariku u lancu proizvodnje lijekova, navodi se u izvješću iz 2008. godine iz Afganistanske jedinice za istraživanje i ocjenu, neovisne istraživačke organizacije u Kabulu. To uključuje afganistanske farmere koji uzgajaju mak, glavni sastojak opijuma, laboratorije koji ga pretvaraju u drogu i trgovce koji konačni proizvod sele iz zemlje.

2. Rudarstvo - 400 do 464 miliona dolara ( Oko 646 – 749 miliona konvertibilnih maraka)

Vađenje željezne rude, mramora, bakra, zlata, cinka i drugih metala i minerala rijetkih zemalja u planinskom Afganistanu, sve je unosniji posao za talibane. I male eksploatacije minerala i velike afganistanske rudarske tvrtke plaćaju talibanskim militantima da im omoguće da nastave poslovati.

Oni koji ne plaćaju suočili su se s prijetnjama smrću.

Prema Talibanskoj komisiji za kamenje i mine, ili Da Dabaro Comisyoon, grupa godišnje zarađuje 400 miliona dolara od rudarstva. NATO procjenjuje da je ta brojka viša, na 464 miliona dolara, u odnosu na samo 35 miliona u 2016. godini.

3. Iznuda i porezi - 160 miliona dolara (Oko 258 miliona konvertibilnih maraka)

Poput vlade, talibani oporezuju ljude i industrije u rastućem dijelu Afganistana pod njihovom kontrolom. Oni čak izdaju službene potvrde o plaćanju poreza.

“Oporezovane” industrije uključuju rudarske operacije, medije, telekomunikacije i razvojne projekte financirane međunarodnom pomoći. Vozači se također naplaćuju za korištenje autocesta u regijama pod nadzorom talibana, a trgovci plaćaju talibanima pravo na poslovanje.

Skupina također nameće tradicionalni islamski oblik oporezivanja nazvan "ushr" - koji je porez od 10% na berbu poljoprivrednika - i "zekat", porez na bogatstvo od 2,5%.

Prema Mullah Yaqoobu, porezni prihodi, što se također može smatrati iznudom, donose oko 160 miliona dolara godišnje.

Budući da su neki od poreza uzgajivači maka, moglo bi doći do financijskog preklapanja između poreznih prihoda i prihoda od lijekova.

4. Dobrotvorne donacije - 240 miliona dolara (Oko 387 konvertibilnih maraka)

Talibani primaju prikrivene financijske priloge od privatnih donatora i međunarodnih institucija širom svijeta.

Mnoge donacije talibana daju dobrotvorne organizacije i privatne zaklade smještene u zemljama Perzijskog zaljeva, regiji koja je povijesno bila naklonjena vjerskoj pobuni ove skupine. Prema donacijama Afganistanskog centra za istraživanje i političke studije, te donacije godišnje iznose oko 150 do 200 miliona dolara.

Ove dobrotvorne organizacije nalaze se na popisu skupina Ministarstva financija SAD-a koje financiraju terorizam.

Privatnici iz Saudijske Arabije, Pakistana, Irana i nekih država Perzijskog zaljeva, također pomažu u financiranju talibana, doprinoseći još 60 miliona dolara godišnje mreži Haqqani, pridruženoj talibanima, tvrde podaci američkih protuterorističkih agencija.

5. Izvoz - 240 miliona dolara (Oko 387 miliona konvertibilnih maraka)

Djelomično za pranje ilegalnog novca, talibani uvoze i izvoze razne svakodnevne robe široke potrošnje, potvrđuju to podaci Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Poznate poslovne podružnice uključuju multinacionalnu tvrtku Noorzai Brothers Limited, koja uvozi automobilske dijelove i prodaje ponovno sastavljena vozila i rezervne auto dijelove.

Smatra se da neto prihod talibana od izvoza iznosi oko 240 miliona dolara godišnje. Ova brojka uključuje izvoz maka i opljačkanih minerala, pa se može dogoditi financijsko preklapanje s prihodima od droga i rudarstva.

6. Nekretnine - 80 miliona dolara (Oko 129 miliona konvertibilnih maraka)

Talibani posjeduju nekretnine u Afganistanu, Pakistanu i potencijalno drugim zemljama, tvrdi  pakistanski TV kanal SAMAA.

Yaqoob je rekao da je godišnji prihod NATO-a od nekretnina oko 80 miliona dolara.

7. Određene zemlje

Prema izvještavanju BBC-a, povjerljivo izvješće CIA-e procijenilo je 2008. godine, da su talibani primili 106 miliona dolara iz stranih izvora, posebno iz zaljevskih država.

Prema brojnim američkim i međunarodnim izvorima, danas se vjeruje da vlade Rusije, Irana, Pakistana i Saudijske Arabije financiraju talibane. Stručnjaci kažu da bi ta sredstva mogla iznositi čak 500 miliona američkih dolara godišnje, ali teško je dati tačan podatak o ovom toku prihoda.

8. Izgradnja mirnodopskog proračuna

Gotovo 20 godina veliko bogatstvo talibana financira haos, razaranja i smrt u Afganistanu. Kako bi se borila protiv svoje pobune, afganistanska vlada također puno troši na rat, često na štetu osnovnih javnih usluga i privrednog razvoja.

Mirovni sporazum u Afganistanu omogućio bi Vladi da preusmjeri svoje oskudne resurse. Vlada bi također mogla vidjeti značajan novi dotok prihoda iz pravnih sektora kojima sada dominiraju talibani, poput rudarstva.

Dodatno se očekuje da će stabilnost privući strana ulaganja u zemlju, pomažući Vladi da zaustavi ovisnost o donatorima poput Sjedinjenih Država i Europske unije.

Mnogo je razloga za ukorijenjivanje mira u ratom zahvaćenom Afganistanu. Njegovo financijsko zdravlje jedno je od njih.

federalna.ba/The Conversation