Tajvan između Kine i Amerike
Predsjednica Tajvana Cai Ing Ven potvrdila je prisustvo malog broja američkih vojnika na Tajvanu, i to kako bi obučavali tajvanske snage. Kina je promptno osudila američko-tajvanske vojne veze uz oštru poruku da niko ne smije potcjenjivati kinesku spremnost na odbranu nacionalnog suvereniteta.
U intervjuu za američki CNN, predsjednica Tajvana Cai Ing Ven je izrazila uvjerenje da će američka vojska braniti tu ostrsku zemlju u slučaju kineskog napada. Ona je Tajvan opisala kao regionalni svjetionik demokratije koji se suočava s ogromnim autoritarnim susjedom, uz upozorenje da prijetnja iz Pekinga raste svakodnevno. Prisustvo američkih vojnika prethodno je ranije potvrdio neimenovani zvaničnik Pentagona, a ovo je prvi put da lider Tajvana učini tako nešto javno otkako je posljednji američki garnizon napustio otok 1979. godine. Ven je rekla i da na Tajvanu nema onoliko američkih vojnika koliko ljudi misle, ali je potvrdila širok raspon saradnje sa Amerikom u svrhu povećanja odbrambene sposobnosti Tajvana. I ministar odbrane Chiu Kuo-cheng je potvrdio da američke i tajvanske trupe dugo imaju međusobne kontakte: “Država se mora osloniti na sebe. Ako neki prijatelji ili druge grupe žele pomoći, sa zadovoljstvom ćemo prihvatiti tu pomoć, ali ne možemo zavisiti od nje”.
Kina je promptno osudila američko-tajvanske vojne veze uz oštru poruku da niko ne smije potcijeniti kinesku spremnost da brani nacionalni suverenitet.
“Oni koji zaborave svoje porijeklo, izdaju domovinu i traže podjelu zemlje, neće dobro završiti. Traženje nezavisnosti Tajvana vodi u slijepu ulicu. Isti je slučaj i sa pružanjem podrške nezavisnosti Tajvana. Ni jedna zemlja i niko ne treba da potcijeni odlučnost, volju i želju kineskog naroda da odbrani nacionalnu sigurnost i teritorijalni integritet. Ukoliko nas potcijene - čeka ih siguran poraz”, kazao je Wang Wenbin, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Najnovije varnice na relaciji Tajvan – Kina - Amerika dolaze nakon što su tenzije oko pitanja Tajvana eskalirale prošlog mjeseca, kada je Peking rasporedio oko 150 vojnih aviona u tajvansku zonu protivzračne odbrane radi vježbi. Potom je Tajvan upozorio da bi Kina mogla biti spremna za napad na otok do 2025. godine, nakon čega je američki predsjednik Joseph Biden obećao da će, ako bude potrebno, Amerika braniti Tajvan od Kine.
“Ako SAD nastave putem igre na ‘tajvanske karte’, to će sigurno predstavljati promjenu igre i ogroman rizik za kinesko-američke odnose. Ozbiljno će narušiti mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu i vlastite, američke interese”, upozorio je Zhao Lijian, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Kada je riječ o saradnji iz oblasti sigurnosti, objašnjava Sandra Oudkirk, direktorica Američkog instituta na Tajvanu, posvećeni su tome da pomognu Tajvanu da održi sposobnost samoodbrane: “Također, sarađujemo na rješavanju zajedničkih izazova poput provedbe pomorskih zakona i pomoći u situacijama katastrofa u indo-pacifičkom regionu”.
Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je da će Kina uvijek podržavati svjetski mir i međunarodna pravila, no činjenica je da Kina pod njegovim vodstvom vodi sve agresivniju vanjsku politiku. Tome u prilog idu i brojni granični sporovi u kojima Kina sve više polaže pravo na teritorije na granici sa Indijom na Himalajima, sa nekim državama jugoistočne Azije u vezi sa Južnokineskim morem, a sa Japanom oko otoka u Istočnokineskom moru. Također, Kina je pokrenula veliku kampanju modernizacije vojske pa je tako nedavno izvela probu hipersoničnih raketa. No, ne treba smetnuti s uma da je Amerika najveći i najvažniji vanjskotrgovinski partner Kine, ali i ostale visoko razvijene zemlje Zapada, koje bi u mogućem konfliktu Pekinga i Washingtona, dakako stale na stranu Amerike. A, sigurno je da se ni Rusija ne bi uključivala u takvu visoko rizičnu situaciju. Stoga će politika “jedna zemlja - dva sistema” zasigurno nadvladati podgrijane apetite nakon taštih demonstracija tenkova, brodova, aviona i raketa.
Ovo je prilog iz vanjskopolitičkog magazina Svijet. Sve emisije možete pogledati OVDJE.
federalna.ba