Tajne odaje Marie Antoinette u Versaillesu ponovo otvorene za javnost

Privatne odaje Marie Antoinette, skrivene iza tajnih vrata u njenoj spavaćoj sobi u kraljevskoj palati u Versaillesu, ponovo su nakon velikog renoviranja otvorene za javnost.

Sobe, uključujući budoar, biblioteku i salu za bilijar, prostiru se na dva sprata sa pogledom na unutrašnje dvorište. Za njih se kaže da su mjesto na kojem se posljednja francuska kraljica sakrila tokom narodnog marša na Versailles tokom Francuske revolucije 1789.

Ponovno otvaranje diskretnog, ali luksuznog apartmana u kojem se Marie Antoinette igrala sa svojom djecom i primala prijatelje je završna faza projekta obilježavanja 400. godišnjice Versaillesa koji je također doživio restauraciju puta njena dva bijega iz glavne palate: zaseoka rustičnih vikendica i palate Petit Trianon.

Marie Antoinette, rođena u Austriji, imala je 14 godina kada je stigla u Francusku kako bi se udala za budućeg Luja XVI. Započela je ukrašavanje i opremanje privatnih soba ubrzo nakon što je postala kraljica 1774. i nastavila do 1788. Njeni zahtjevi za restauraciju soba i nestrpljenje da se posao završi navodno su izazvali bijes kraljevog glavnog arhitekte, Angea -Jacques Gabriela.

Historičari i istraživači proveli su najveći dio decenije konsultujući zapise i izvještaje tog vremena pokušavajući utvrditi kako su oni mogli izgledati. Rezultat je unutrašnje svetište od pozlate i svile – svjedočanstvo o raskošnom i ekstravagantnom ukusu kraljice – gdje se povukla iz dvorskog života sa svojim najbližim damama u čekanju kako bi provodila vrijeme sa svojom djecom i odabranim krugom prijatelja.

"Bila je potrebna upornost kustosa u Château de Versailles tokom mnogo godina da nam vrate ovu savršenu sliku i spoje veze između kraljičinog javnog i privatnog života", rekla je Catherine Pégard, predsjednica Versaillesa.

“Ove sobe, u koje je bilo primljeno samo nekoliko prijatelja i njena bliska pratnja, toliko male da ih mogu posjetiti samo grupe od najviše 10 ljudi, odišu lakoćom. Ponovo, kustosi svojom pažnjom na najsitnije detalje uspijevaju ovim prostorijama dati smisao. Posjetiocima nude novi uvid u život Marie Antoinette, putovanje koje postavlja hiljadu pitanja o bontonu i intimnosti.”

Laurent Salomé, direktor palate, rekao je da je rekonstrukcija bila komplikovana nedostatkom istorijskih zapisa, ali je rekao da je kraljičin apartman "fascinantan prostor za one koji su zainteresovani za posljednju slavu francuske monarhije".

“Ovaj svijet prefinjenosti je uglavnom nestao i ostavio vrlo malo traga u arhivama, što je zakomplikovalo posao”, rekla je. Mukotrpan rad uključivao je unakrsnu provjeru planova, memoranduma dobavljača, raznih pisanih narudžbi i raznih papira kako bi se utvrdila pouzdana ideja o izgledu prostorija. Arhivisti su također tražili dokaze o tkaninama i materijalima koje je kraljica odabrala za zavjese i presvlake, uključujući tragove tkanina pronađenih ispod modernih renoviranja stolica i sofa.

Vjeruje se da su dvije sobe, uključujući i kraljičin budoar, bile ukrašene Toile de Jouy zidnim oblogama s ananasima, voćem koje je Kristofer Kolumbo donio u Evropu 1493. godine, čija rijetkost ga je učinila simbolom bogatstva i moći.

Hélène Delalex, kustosica zadužena za odaje Marie Antoinette u Versaillesu, rekla je da su sobe bile "velika strast Marie Antoinette".

“Pokazala je izvanredan ukus, samopouzdanje i odvažnost. Samo nekoliko mjeseci nakon dolaska u Versailles, a da nije ni pitala kralja, naredila je Gabrijelu da izvrši velike radove, što je on odbio i požalio se suverenu. Ton je bio postavljen. Ali ova strast se nastavila i samo joj je Revolucija mogla stati u kraj.”

U zoru 6. oktobra 1789. godine, nakon što je bijesna gomila probila put u Versailles, Luj XVI i Maria Antoinettea napustili su kraljevsku palatu sa svojom djecom da se više nikada ne vrate. Par je pokušao pobjeći iz Francuske 1791. godine, ali su uhvaćeni, zatvoreni i optuženi za zavjeru sa stranim silama. Kralj je poslan na giljotinu u januaru 1793. godine, a Marie Antointte devet mjeseci kasnije.

Ponovno otvaranje privatnih soba, koje su bile zatvorene za javnost pet godina, vrhunac je programa povodom 400. godišnjice Versaillesa. Palata, koja privlači skoro 7 miliona posjetilaca godišnje, datira iz 1623. godine kada je kralj Luj XIII naredio da se poveća mala lovačka kuća na imanju od 1.976 hektara. Zgrade su dodatno proširene od strane Luja XIV.

"Rezultat kojem se nadamo je da će posjetitelj imati dragocjenu iluziju ulaska na mjesto s kojeg se čini da je kraljica upravo otišla", dodala je Salomé.

federalna.ba/The Guardian