Svjetska banka prognozira usporavanje rasta BDP-a u BiH u ovoj godini

U Bosni i Hercegovini se u 2023. godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenta zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Evropskoj uniji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan koji je danas predstavila Svjetska banka.

Viši ekonomista Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Sandra Hlivnjak je rekla da se očekuje da će u narednom periodu rast biti nastavljen vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom potrošnjom. Navela je da je došlo do smanjenja nezaposlenosti, po podacima Agencije za statistiku BiH, koja u četvrtom kvartalu 2022. godine iznosi 14,3 posto, što je za oko dva procentna poena smanjenje u odnosu na isti period prethodne godine:

„I dalje je najveća nezaposlenost kod ljudi koji su dugoročno nezaposleni, dakle u periodu dužem od godinu dana. Kada je u pitanju zaposlenost, u toj oblasti je došlo do povećanja blagog, dok je stopa aktivnosti ostala nepromijenjena.“

Ono što je i dalje zabrinjavajuće, navodi Hlivnjak, jeste visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama Zapadnog Balkana:

„U 2022. godini, od marta do oktobra, inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. godini iznosio je dva procentna poena, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14 procentnih poena. Ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prijevoza.“

Kada govorimo o vanjskoj poziciji Bosne i Hercegovine, platni bilans – tekući račun i dalje ostaje u deficitu:

„Kada zemlja ima deficit, bitno je kako je taj deficit finansiran. U Bosni i Hercegovini, deficit je finansiran sa finansijskog i kapitalnog računa i to najviše iz stavke stranih direktnih investicija. Strane direktne investicije pokrivaju negdje oko 55 posto tekućeg deficita u Bosni i Hercegovini, dok u drugim zemljama čak negdje pokrivaju i kompletan deficit.“

Kada je u pitanju region dolazi do usporenja rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana, poslije snažnog rasta koji se desio poslije pandemije 2021. godine:

„Dakle usporavanje rasta u 2022, a očekujemo usporavanje rasta i u 2023. godini. I dalje rast nastavlja biti vođen uglavnom investicijama i potrošnjom. A kada je u pitanju zaposlenost dolazi do povećanja zaposlenosti, međutim, nezaposlenost je i dalje visoka, i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi 28,5 posto za region.“

Hlivnjak je dodala da su samo dvije zemlje u regionu uspjele da prodube deficit u 2022. godini, i to Bosna i Hercegovina i Crna Gora, dok su druge zemlje uspjele da smanje svoj fiskalni deficit. U Bosni i Hercegovini je došlo do produbljenja deficita zbog toga što se više trošilo, bila je izborna godina, izdvajanja su bila značajnija za plate, socijalna davanja, što je u najvećoj mjeri doprinjelo produbljenju deficita. Preporuka Svjetske banke, po riječima Hlivnjak, jeste da fokus ostane na reformama i da se dijalog vrati na taj put.