Suzana Krišto: Položaj žena daleko od ravnopravnosti

Zastupnica u Skupštini Srednjobosanskog kantona Suzana Krišto smatra da je položaj žena u bosanskohercegovačkom društvu još uvijek daleko od istinske ravnopravnosti.

- Iako postoje zakonske pretpostavke, zakonske kvote i formalne mjere za uključivanje žena u političke i društvene procese, u praksi su žene i dalje nedovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja - kazala je Krišto u razgovoru za Fenu.

Prema njenim  riječima, u političkom životu žene su prisutne, ali rijetko zauzimaju ključne dužnosti. To jasno pokazuje prisustvo kako "staklenog stropa", tako i "staklenih zidova".

Potrebna šira društvena promjena svijesti

- Potrebna je šira društvena promjena svijesti. Samo društvo koje pruža jednake šanse za uspjeh, bez obzira na spol, može biti zaista demokratsko, napredno i pravedno - mišljenja je Krišto.

Govoreći o razlozima zbog kojih je mali broj žena u politici i generalno na pozicijama na kojima se donose odluke, kaže da je jedan od osnovnih razloga i dalje duboko ukorijenjen patrijarhalni sustav, koji ženama često dodjeljuje ulogu u privatnoj, obiteljskoj sferi, dok se moć i odlučivanje i dalje tradicionalno povezuju s muškarcima.

- Uz to dolaze i nedostatak sustavne podrške, ograničen pristup političkim mrežama i često vrlo agresivna i seksistička atmosfera unutar političkih stranaka. Žene se često suočavaju i s dvostrukim standardima - ono što se kod muškaraca smatra odlučnošću, kod žena se doživljava kao “hladnoća” ili “pretjerana ambicija”. Takvi stereotipi obeshrabruju mnoge da se uopće upuste u politički angažman - navodi Krišto.

Dodaje da promjena neće doći preko noći, ali korak po korak, kroz edukaciju i osnaživanje svih članova društva, uključujući i muškarce kao saveznike u borbi za jednakost, te jasno sankcioniranje seksizma u javnom prostoru možemo izgraditi društvo u kojem će žene biti ravnopravne sudionice u donošenju odluka, a ne samo izuzeci koji potvrđuju pravilo.

Žene pokazuju ogroman potencijal

Suzana Krišto, koja je magistra prehrambene tehnologije i sudski vještak iz poljoprivredne oblasti na razini Federacije BiH, govorila je i o ženskom poduzetništvu te o mogućnostima koje pruža poljoprivredno-prehrambeni sektor.

- Žensko poduzetništvo u Bosni i Hercegovini je prisutno, ali još uvijek nije dovoljno razvijeno niti sustavno podržano. Žene su često nositeljice manjih biznisa, većinom u uslužnim djelatnostima, dok je pristup kapitalu, podršci i tržištu i dalje ograničen - kazala je Krišto.

Prema njenim riječima, žene pokazuju ogroman potencijal, ali im je potrebna konkretna podrška - kroz grantove, mentorstva, edukaciju i promociju primjera dobre prakse.

Podržati žensko poduzetništvo znači jačati lokalnu ekonomiju, smanjivati nezaposlenost i doprinositi ukupnom razvoju društva, mišljenja je Krišto.

Kaže da poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH ima ogroman potencijal za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj lokalnih zajednica. Žene su već prisutne, posebno u obiteljskim gazdinstvima i malim proizvodnjama, ali nažalost, njihov rad je često neformalan, neplaćen i nevidljiv.

- Njihovo znanje i vještine često nisu prepoznati kao strateški resurs, a žene se rijetko nalaze na pozicijama odlučivanja unutar zadruga ili lokalnih organizacija. To se mora promijeniti kako bismo u potpunosti iskoristili kapacitete koje žene u ruralnim sredinama nude - ističe Krišto.

Dodaje da je prvi korak formalizacija njihovog rada i priznavanje njihovog doprinosa kroz statistike, politike i zakone. Također, potrebno je povećati pristup obrazovanju, informacijama i tehnologijama.

Krišto smatra da žene sa sela treba uključiti u razvojne politike, savjete i zadruge - ne samo kao članice, već i kao liderke. One moraju imati glas tamo gdje se odlučuje o njihovim životima.

Također je, kaže, ključno promovirati uspješne primjere žena koje pokreću vlastite biznise, kako bi se rušili stereotipi i ohrabrile druge.

Podrška poduzetnicama u agrobiznisu nije dovoljna

Krišto je govorila i o tome koje su osnovne prepreke koje otežavaju i usporavaju napredak žena u agrobiznisu.

- Najveće prepreke su: ograničen pristup zemljištu i kapitalu, nedostatak edukacije i tržišnih informacija, administrativne prepreke, slab pristup stručnim savjetima i digitalnim alatima, i izražene obiteljske i društvene obaveze koje nerijetko ostavljaju malo prostora za razvoj osobnog biznisa. Osim toga, žene često nisu dovoljno uključene u ključne poljoprivredne organizacije i institucije, što dodatno umanjuje njihov utjecaj i vidljivost - navodi Krišto.

Smatra da, trenutno, podrška poduzetnicama u agrobiznisu ili onima koje to žele postati nije dovoljna, ni u financijskom, ni u institucionalnom, ni društvenom i emocionalnom smislu.

Prema njenim riječima, mnoge žene započinju biznise uz minimalna sredstva, bez pristupa stručnim savjetima, tržištima ili promociji. Mnoge žene rade u tišini, bez formalne pomoći i oslanjaju se na osobnu snagu i snalažljivost.

Višeslojni model podrške

- Potreban je višeslojni model podrške, koji uključuje: olakšan pristup grantovima i kreditima, uz povoljnije uvjete za žene, mentorske i edukativne programe, posebno o digitalnom marketingu i tržišnom plasmanu, umrežavanje i udruživanje žena u zadruge i klastere, te osnaživanje unutar obitelji i zajednice, gdje žene i dalje često trebaju “odobrenje” za poduzetničke inicijative - navodi Krišto.

Ističe da je razvoj ruralnih područja ključan za opstanak i stabilnost BiH. Više od polovine stanovništva živi u ruralnim sredinama, a one su najbogatije prirodnim resursima, tradicijom i potencijalom za održivu proizvodnju hrane, turizam i zanate.

Napominje da ulaganje u ruralni razvoj ne znači samo izgradnju puteva, rasvjete i drugih infrastrukturnih projekata, već i ulaganje u ljude - posebno žene, mlade i povratnike. Bez ruralnog razvoja, nema ni ravnomjernog društvenog napretka, zaključila je Krišto.

Potražnja za domaćim proizvodima sve veća

Naglašava da je potražnja za domaćim, kvalitetnim proizvodima sve veća, ali proizvođači, posebno mali, često nemaju alate i znanja da dođu do tržišta.

- Potrebno je educirati proizvođače o marketingu, brendiranju i digitalnim kanalima prodaje, razvijati lokalne online platforme za prodaju, povezati se sa turističkim sektorom, i koristiti društvene mreže za promociju.

Osim toga, žene u agrobiznisu često nude proizvode s dodatnom vrijednošću - kao što su tradicionalni recepti, prirodna kozmetika, rukotvorine u koje je utkano dosta ljubavi, vremena i posvećenosti - što sve ima veliki potencijal za brendiranje - kazala je Suzana Krišto u razgovoru za Fenu.

Federalna.ba / Fena