"Šumski raj" primjer je kako je ruralni turizam opstao u pandemiji koronavirusa
Iako je pandemija korona virusa ostavila negativne posljedice u svim oblastima, posebno u sektoru turizma, ohrabruje činjenica da je ruralni turizam, prema prvim pokazateljima pretrpio manje posljedice od onoga u gradovima i turističkim centrima. Potvrđuje to i primjer malog turističkog kompleksa u blizini Modriče, egzotičnog naziva “Šumski raj”.
Nakon dugogodišnjeg rada u Danskoj Munira Strašević, uz podršku muža, u rodnom kraju već nekoliko godina u ovoj prirodnoj oazi pokušava razviti turističku ponudu. U vremenu pandemije, kažu nam domaćini, ljudi mjesto mira i opuštanja pronalaze upravo u mjestima poput “Šumskog raja” uz prirodno jezero i hladnu izvorsku vodu.
“Meni je drago da mnogo, mnogo svijeta dolazi, bez obzira koja je nacionalnost. Da mi se svi ovdje lijepo osjećaju. Prirodu imamo. Imamo izvore, imamo jezero, imamo ribu. Mogu da pecaju”, govori Munira Strašević, domaćica „Šumskog raja“ u Tarevcima kod Modriče.
“Dođu mi, pitaju šta imam za hranu. Ja kuhinje nemam, ali ako su puno gladni ja napravim uštipak sa kajmakom domaćim i sirom, pogačicu s mesom. Nije mi ništa teško. Ne smije niko otići gladan odavdje. Uopšte nije važno hoće li oni to platiti jer mene neće osiromašiti niti obogatiti ni jedna kafa, ni jedna sok, ni jedni uštipci”, kaže nam Munira Strašević, domaćica „Šumskog raja“ u Tarevcima kod Modriče
Ovaj primjer pokazuje da i pošasti, poput pandemije nekada mogu biti i šansa za uspjeh u poslu.
“Ona je sama utjecala da mi razvijemo svijest da možemo i da zaradimo od sela, da možemo na selu da kreiramo novi posao ne samo da se bavimo poljoprivredom već da se bavimo i turizmom”, kaže Jelena Gavrilović, viši stručni saradnik u Ministarstvu trgovine i turizma RS.
Razvojne šanse su tu, podsjećaju stručnjaci, napominjući da je ruralni turizam samo dio integralnog razvoja zajednice.
“Od obrazovanja do sredine, nedovoljne pomoći lokalne zajednice, nedovoljne pomoći države i svih ovih organa koji su po definiciji određeni za pomoć”, smatra Marija Knežević, profesorica na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Banjoj luci.
“Konačno je BiH dočekala da te selektivne vidove turizma, o kojima pričamo, može u punom kapacitetu da plasira na tržište”, izjavila je Biljana Rađenović Kozić, profesorica na Univerzitetu za poslovne studije u Banjoj luci.
Da će nadležni hitro podržati ovakve razvojne projekte, nismo posve sigurni, ali da u ovoj ooblasti posjedujemo velike neiskorištene potencijale, to je sasvim jasno.
federalna.ba