Sud EU odbacio žalbu finansijera ruske paravojne grupe Wagner na sankcije

Evropski sud pravde odbacio je žalbu finansijera ruske paravojne grupe Wagner, ruskog milionera Jevgenija Prigožina, koji je tražio da bude skinut sa spiska osoba koje su pod sankcijama Evropske unije.

Najviši sud EU sa sjedištem u Luksemburgu, ocijenio je da su sankcije, koje su protiv Prigožina uvedene još 2000. godine zbog finansiranja plaćenika koji se terete za ratne zločine u Libiji, u potpunosti u skladu sa zakonom. Sud je u obrazloženju naveo da za to postoje "specifični, precizni i konzistentni dokazi".

EU je odlukom o sankcijama zamrznula imovinu Prigožina na svojoj teritoriji i stavila ga listu zabrane izdavanja viza, prenio je portal EURACTIV.

Plaćenici grupe Wagner borili su se u Libiji na strani Libijske nacionalne armije generala Kalife Haftara, koja se pobunila i veći dio protekle decenije ratovala protiv međunarodno priznate vlade u Tripoliju.

Prigožin, bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, u tužbi je naveo da "nema nikakva saznanja o grupi po imenu Wagner".

Iako se dugo zna da je Prigožin vlasnik grupe Wagner, taj ruski biznismen je u posljednje vrijeme pokušavao da se od nje distancira. U Briselu se vjeruje da je grupa stvorena na inicijativu Kremlja, kako bi se Rusija preko nje, u prvom redu u Africi, suprotstavila interesima EU i SAD.

"Skup dokaza sadrži dovoljno detalja, praćenih vjerodostojnim informacijama, da su dobro identifikovane aktivnosti grupe Wagner ugrozile mir, bezbjednost i stabilnost u Libiji", ocijenio je sud EU.

Aktivnosti grupe Wagner u jednom broju afričkih država, posebno u regionu Sahela, imale su za posljedicu i to da je Francuska okončala svoju bezbjednosnu i odbrambenu misiju u Maliju.

I EU preispituje svoje vojne misije u Africi poslije odluke jednog broja afričkih država da unajme plaćenike grupe Wagner.

Unija je u decembru prošle godine uvela oštrije sankcije protiv grupe Wagner zato što je slala plaćenike "u zone sukoba širom svijeta kako bi podsticali nasilje, pljačkali prirodne resurse i suprotno međunarodnom pravu zlostavljali civile".

Prigožin se nalazi i na spisku ruskih političara, zvaničnika i oligarha protiv kojih je EU uvela u aprilu sankcije zbog "podrivanja teritorijalnog suvereniteta Ukrajine".

Nekoliko ruskih tajkuna bliskih Putinu, pokušalo je pred Evropskim sudom pravde da obori odluku EU o uvođenju sankcija, uključujući i Romana Abramoviča, donedavnog vlasnika fudbalskog kluba Chelsea, koji je žalbu podnio prošle sedmice.

Portal EU Observer, pozivajući se na zvanične podatke, piše da je od početka rata u Ukrajini najmanje 18 ruskih tajkuna ili članova njihovih porodica pred ECJ zatražilo ukidanje odluke EU o sankcijama, ali da odbijanje žalbe Prigožina ukazuje da su njihovi izgledi za uspjeh veoma tanki.

Broj podnosilaca žalbi je vjerovatno i veći, pošto neki od suda traže da u prvoj fazi postupka objavi samo njihove inicijale.

U EU, kako navodi portal, očekuju da će broj žalbi rasti, pošto je Brisel od početka ruske agresije na Ukrajinu na spisak sankcija uvrstio oko 40 vodećih ruskih tajkunskih porodica.

Prema navodima jednog izvora, postoje glasine da je sam predsjednik Putin instruisao tajkune da ulažu žalbe i na taj način "zaguše" najviši evropski sud. "To je tačno, ali neće funkcionisati, ECJ zbog toga postoji", rekao je taj izvor.

Inače u tim postupcima, podnositeljima žalbe je dopušteno da ih finansiraju novcem koji imaju u EU, a koji je inače zamrznut.

Međutim, i za tajkune ti postupci imaju svoju lošu stranu, pošto se na ročištima i u presudama otvoreno iznose podaci o njihovom sumnjivom poslovanju, a i sama prvobitna odluka EU da se nađu na crnoj listi, čak i ako bude oborena, šteti njihovoj reputaciji.

U slučaju Prigožina, inače tajkuna koji se obogatio keteringom, njegovi advokati su se žalili da je većina dokaznog materijala "došla iz medijskih informacija koje su širene" o grupi Wagner.

Ipak, sud je odbacio njihovu argumentaciju da su amsterdamski portal Bellingcat i Radio slobodna Evropa (RFE), koji su između ostalih pisali o Prigožinu, pristrasni jer ih finansiraju SAD.

Sudije ECJ su navele da su izvještaji tih medijskih kuća, kao i BBC-a i drugih medija "precizni i konzistentni i plod istraživanja zasnovanog na ozbiljnom i detaljnom proučavanju".

Sud je u obrazloženju naveo da je grupa Wagner finansirana iz Kremlja preko Prigožina, kroz njegove poslove keteringa i građevinske ugovore koje ima sa ruskom vojskom.

Grupu čini "između 800 i 1.500 operativaca i plaćenika u Libiji, a borili su se i u Ukrajini, Siriji i Centralnoafričkoj Republici", naveo je sud.

federalna.ba/Beta