Stres treba liječiti - to ne prolazi samo
Stres je problem današnjice s kojim se suočavaju skoro svi, a mogao bi se tumačiti i kao epidemija 21. stoljeća. Izbjeći stresne situacije je skoro pa nemoguće, jer se one javljaju u svim segmentima naših života. Ključ svega je naučiti da prevaziđemo stresne situacije ili podići prag naše tolerancije.
Anksioznost, razdražljivost, depresija, visok krvni pritisak, iscrpljenost, problemi sa spavanjem, glavobolje - samo su neki od simptoma stresa. Nažalost, česta je pojava i da ljudi zbog stresa pribjegavaju pretjeranom konzumiranju alkohola, cigareta, prejedanju pa i korištenju narkotičkih sredstava. No, struka navodi da je najbolji lijek, zapravo, razgovor sa stručnim licima.
“Ljudi nama dođu sa nekim depresivnim elementima, sa bezvoljnošću, plačljivošću, sa napetošću, sa tegobama koje zahtijevaju pregled psihijatra i intervenciju psihologa”, objašnjava Maida Kapidžić, psihologinja Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.
Psihoterapeutkinja Vahida Djedović smatra kako bi trebalo dolaziti preventivno na psihoterapiju: “Da se naučimo nositi - jer stres se ne može izbjeći. Danas ljudi najčešće dolaze na psihoterapiju zato što su anksiozni”.
Iako su se ljudi već od pandemije koronavirusa ohrabrili, pa danas zatraže i stručnu pomoć, još u našem društvu vlada mišljenje da je sramota tražiti psihološku pomoć. No, korisne mogu biti i takozvane zelene terapije, poput šetnje u prirodi ili vrtlarenje.
„Kada neko pomisli da treba ići na psihijatriju i kad je to skopčano sa činjenicom da mora otići kod svog doktora, uzeti uputnicu i da se to upiše u karton, onda to kod naših ljudi izaziva strašan jedan blok i ljudi to ne žele”, ističe Mevludin Hasanović, šef Odjela socijalne psihijatrije Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla.
Edina Šarić, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli, preporučuje cvjećarstvo ili čitanje knjiga - a najbitnije je, kaže, okružiti se ljudima koji imaju lijepe misli jer lijepe misli uvijek sa sobom nose i lijepu energiju.
Iscrpljenost, umor i stres na poslu Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je u priručnik Međunarodne klasifikacije bolest kao sindrom izgaranja na radnome mjestu. Olakšica je to zdravstvenim radnicima jer se dijagnosticira kao medicinski poremećaj povezan s poslom koji pojedinac obavlja. No, otići ljekaru svakako je prva stepenica na putu ka oporavku.
Psihologinja Kapidžić dodaje kako pacijenti dolaze zbog stresa na poslu, ali i da im se zbog toga javljaju i druge tegobe: “To je neko bolovanje gdje bih ja rekla da imamo više elemenata. Znači - ono je nastalo zbog stresa, ali onda se javljaju druge tegobe na kojima isto tako radimo”.
“Kao što idu kada ih zaboli zub, kao što idu kada ih zaboli stomak, kada ih zaboli koljeno. A kad ih zaboli u duši, onda oni čekaju neko vrijeme ne bi li to samo prošlo. A to ne prolazi samo”, upozorava dr. Hasanović.
Ako se ne liječi, hronični stres može prouzrokovati ozbiljne psihičke poteškoće. Najcrnji scenarij koji dolazi kao posljedica netraženja stručne pomoći su ubistva ili samoubistva. Veoma je važno raditi na podizanju svijesti građana, da bolest nije sramota te da je jedino traženje stručne pomoći ispravan korak.
federalna.ba