"Što su Himalaji među planinama, Nil među rijekama, Tihi među okeanima - Livanjsko je među kraškim poljima"
Livanjsko polje, najveće plavno krško polje na svijetu, već više od dva desetljeća čeka da ga se proglasi zaštićenim područjem. Na tom planu brojni akteri - struka, nevladin i vladin sektor - ulažu velike napore, no u tom procesu postoje i brojne prepreke. Kako ih prevazići, što podrazumijeva zvanična zaštita polja i koje su to nove mogućnosti za ljude koji žive u polju, kroz projekt „Održiva budućnost Livanjskog kraškog polja u Bosni i Hercegovini” pokušao je odgovoriti Centar za životnu sredinu u suradnji sa Ornitološkim društvom „Naše ptice“ i organizacijom EuroNatur.
U sklopu višegodišnjeg projekta napravljen je i dokumentarni film kojim se nastoji dodatno istaknuti značaj Livanjskog polja i zašto bi ga trebalo zaštititi.
„Kao najveće povremeno plaveće kraško polje na svijetu, samim tim je jedan svjetski fenomen - samo to je povod sam za sebe. A kad uzmemo u obzir njegov geomorfološki diverzitet, a i biodiverzitet - odgovor je poprilično jednostavan“, kaže Igor Kalaba, koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
„Ono što su Himalaji među planinama, ono što je Nil među rijekama, ono što je Tihi među okeanima - to je Livanjsko među kraškim poljima“, riječi su Nataše Crnković, djelatnice u Centru za životnu sredinu.
Ono je dom za 80% vrsta ptica zabilježenih u BiH, točnije za 283, i jedno je od četiri najvažnija područja za migratorne ptice na kompletnom Jadranskom koridoru koje je 2008. proglašeno Ramsarskim područjem, no očigledno je da je ta zaštita nedostatna.
„Moj dojam je da je to samo na papiru i da je to nešto što trebalo da prethodi nekoj većoj zaštiti i trebalo da se u praksi provede kao jedan sistem - da bude zaštićenije i da bude manje nekih invazivnih aktivnosti na njega“, navodi Osman Zukić, koautor medijske platforme Doku.ba i dokumentarnog filma Polje pustopolje.
Od čega, ili od koga polje treba zaštititi, što mu je najveća ugroza?
„Livanjsko polje treba ljude, ali treba ga zaštititi od ljudi ponajviše. Po mom nekom mišljenju, moramo forsirati stočarstvo, a ne paljenje, ne zapuštanje tog polja“, poručuje Ante Perković, ornitolog i vlasnik obrta Sturb.ba.
„Ja bih rekao da su te koncesije, koje se daju nemilice, koje se daju na neke dugačke vremenske periode. Meni je suludo dati nekom koncesiju na neko prirodno dobro na 30-40 godina“, dodaje Zukić.
Livanjsko polje i samo Livno predstavljaju pravu prirodnu i kulturnu oazu, gdje se spajaju bogatstvo biološke raznolikosti, duboko ukorijenjena tradicija i nevjerojatan potencijal za održivi razvoj. Tim potencijalom treba pametno gospodariti, jer priroda je zajedničko dobro, ali i zajednička odgovornost.
federalna.ba