Štimac o padu letjelice u Zagrebu: To je propust, ne bi se smio više desiti

Nakon pada bespilotne letjelice kasno u četvrtak u blizini zagrebačkog Jaruna, stručnjaci za sigurnost ocjenjuju da je riječ o incidentu koji predstavlja sigurnosni propust. I dok se poduzimaju istražne radnje, kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja, otvaraju se brojna pitanja sigurnosnog sistema i komunikacije članica NATO-a. Za Federalni radio govori umirovljeni general Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskih zračnih snaga.

Gospodine Štimac, danas bi se trebalo znati gdje je dron bio prije Rumunije i to će vjerojatno dati odgovor na neka pitanja, ali ne na ona možda i najznačajnija. Letjelica je prošla zračnim prostorom Rumunije i Mađarske, protuzračna odbrana nije reagirala na objekt veličine mlaznog aviona. U Rumuniji se zadržala par minuta, ali 40 u Mađarskoj. Mađari nisu, a pretpostavljam logično je, trebali su obavijestiti hrvatske snage. Što nam to govori o koordinaciji NATO saveznica?

Pitanje je da li je ta letjelica letjela na maloj visini, što je onda radarima teško ustanoviti. To jeste greška NATO sustava upozorenja, letjelica se morala vidjeti, dojaviti. Najviše se zadržala u mađarskom zračnom prostoru, oni su morali reagirati. Zašto nisu, da li nisu shvatili, to je u domenu istrage, sve drugo bilo bi nagađanje. Treba sačekati ishod očevida. Još nismo utvrdili ko je lansirao letjelicu. Upućuje na to da je lansirana za ispitivanja, Rusija kaže da je letjela iznad Krima, da je pala. Bez rezultata istrage sve je na razini špekulacija.

Sav zračni prostor EU i NATO-a kontroliraju radari tih zemalja, ali sve je integrirano kontrolom kojom komanduje NATO-ov centar u bazi u Madridu. Oni „dižu“ avione i aktiviraju protuzračnu odbranu. Da li su to trebali, a nisu?

Postoje određene razine pripravnosti. Bez obzira na to što je rat u Ukrajini ne očekuje se napad, pogotovo iz zraka od strane Rusije ili Ukrajine. Iako se redovno posmatra zračni prostor, propust je napravljen, ako su primijetili letjelicu, trebali su na vrijeme reagirati, pogotovo u Mađarskoj jer se tamo zadržala 40 minuta, ako su je pratili. Pitanje je da li su je pratili. Očigledno nije se smatralo da bi se nešto moglo dogoditi, uvijek postoje elektronske stvari koje jednostavno mogu omesti promatrače. Vjerujem da će nakon ovog ozbiljnog incidenta, jer grdosija od 14 metara i 6 tona mogla je pasti na studentski dom i to bi onda bila druga priča, buduća razina pripravnosti NATO sustava za promatranje treba se preispitati, kao i prijenos informacija i komunikacija između članica Saveza. To bi sasvim sigurno funkcioniralo u nekom povišenom stupnju pripravnosti, ovo je ipak mirnodopski.

Koliko je u cijeloj ovoj situaciji manje bitno da li je letjelica pogrešno programirana ili je otkazao njen sistem zbog nedostatka goriva?

Slažem se da nije relevantno da li je greškom programirana, sustav je trebao reagirati, zašto nije, to će se utvrditi. Vjerujem da će se to ozbiljno uzeti u razmatranje u NATO-u.

Da li je ovo propust koji se unutar Alijanse treba tretirati kao ozbiljan incident? S obzirom na to da je Mađarska izvijestila o još jednoj pojavi u njenom radarskom sistemu tokom jučerašnjeg dana. Primijećena je letjelica, ali je Gripeni nisu mogli pronaći. Kako to komentirate?

Oni su dva puta dizali svoje gripene ali primijećena letjelica nije pronađena. Radarski odraz može se pojaviti i usljed elektronskog pražnjenja. Vruće puše i na hladno kad se nešto dogodi. Da li postoje provokacije sustava, neko ispitivanje, sve bi to bilo u ovom trenutku samo nagađanje.

Postoji li mogućnost da je osnovna namjena ove letjelice bila testirati sistem protuzračne odbrane NATO saveza?

Ništa ne bih isključio. To je isto jedna od mogućnosti poput one da je krivo programiran Jarun kod Žitomira u Ukrajini, Jarun u Hrvatskoj. Šta da je pisalo KIjev, kako bi prošao naš Kijev kod Knina. Ni jedna mogućnost nije isključena, jedino su bitne utvrđene činjenice.

Ovaj incident je pokazao da protuzračna odbrana Hrvatske ima ograničene sposobnosti, a Bosna i Hercegovina koja pretendira da postane članica NATO-a, ali zbog političkog stava entiteta Republika Srpska, proces je usporen, ipak je neki način osjećala sigurnost jer su joj susjedi, Hrvatska i Crna Gora članice Sjeverno atlantske alijanse.

Dogovor i samo dogovor. Evo vidimo kako je izvršena invazija Rusije na Ukrajinu, nije dobro. Ukrajinci se brane i bore za živote kao što smo mi devedesetih godina. BiH je specifična sa svoja dva entiteta, vjerujem samo ljudi unutar BiH mogu se dogovoriti i pronaći rješenje. Netko se boji NATO a netko Rusije. Uvjeren sam da postoji s obzirom na veću mogućnost komunikacije među stranama suprotnih stavova, dijalogom i diplomacijom mogu riješiti stvari bez da uđemo u rat, ako uđemo u rat, to je kataklizma za cijelo čovječanstvo.

Kako ocjenjujete nivo hrvatske protuzračne odbrane, kakvo je stanje?

Stanje je takvo da ga treba popraviti. Imamo radare koji su tako raspoređeni da mogu pokriti BiH i dio Crne Gore. Imamo lovačko zrakoplovstvo takvo kakvo je, još može biti u funkciji, ono što nemamo, jesu raketni sustavi srednjeg i većeg dometa, to je ono što nedostaje i na čemu Hrvatska mora poraditi.

Hoće li ova situacija uozbiljiti sve one koji su ipak napravili propust u kontekstu međusobne koordinacije? Jeste li optimista?

Naravno, o tome će se razgovarati. To je propust i ne bi se smio više ponoviti.

Postoji li mogućnost da se iz same letjelice izvuku korisni podaci?

Ta letjelica, po svojoj konstrukciji, unutra je imala mogućnost foto snimanja, infracrvene kamere, radar za snimanje terena, elektrooptičke kamere. Da li je došlo do nadogradnje, znat ćemo kad se izvuče. Ona nije predviđena da nosi naoružanje, nije joj to namjena, mada bi se moglo do jedne tone staviti eksploziva unutra, ali to joj nije namjena i sumnjam da bi to netko radio.

federalna.ba