Stier: BiH ima priliku uhvatiti korak s drugim zemljama regije

Bosna i Hercegovina treba iskoristiti šansu i uhvatiti korak sa drugim zemljama Zapadnog Balkana u trenutku kad je proces proširenja ponovo na dnevnom redu Evropske unije, poruka je Davora Ive Stiera, šefa delegacije Evropskog parlamenta za BiH i Kosovo. U intervjuu za Federalnu televiziju Stier je ponovio da podrška neće izostati.

Evropska komisija je objavila Izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. Kažu da je napredak napravljen, ali ipak moramo ispuniti te reformske zahtjeve. Kako vi ocjenjujete evropski put Bosne i Hercegovine?

Mislim da je vrlo važno da je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prije par dana, onda sada mi iz Evropskog parlamenta mogli doći u Sarajevo, uputiti jednu poruku potpore i ohrabrenja da se naprave sve one potrebne reforme, uvažavajući napredak koji je već učinjen, uvažavajući i posao koji je napravljen da se pripreme neke reforme, ali da se da potpora da se to doista onda sada i dogodi, kako bi BiH mogla uloviti korak sa drugim zemljama Zapadnog Balkana u trenutku kada je proces proširenja ponovno na dnevnom redu u EU. Dakle, to je prilika, to je šansa koju se sada treba iskoristiti i naša je upravo potpora BiH da to učini.

Bilo je dosta tih prilika koje BiH, nažalost, nije iskoristila. Kao glavnog krivca za lošu situaciju adresiraju secesionističku retoriku Milorada Dodika. Kažu da napretka nema zbog političkih opstrukcija. Koga vi adresirate kao glavnog krivca za usporen evropski put naše zemlje?

Uloga Delegacije Evropskog parlamenta i Zajedničkog parlamentarnog odbora s kolegama iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bila je ta da damo potporu dogovorima koji su potrebni kako bi se ispunili uvjeti, a znamo tačno koji su. Mislim da ovaj Izvještaj Evropske komisije nije otkrio ništa novo u tom smislu, ali naš naglasak je sada na sljedećim koracima. Ne toliko gledati šta se do sada dogodilo, a znamo šta nije valjalo. Izvještaj je detektirao gdje su problemi, ali naša je poruka da se sad fokusiramo na rješenje tih tema, naravno da je rješenje u tome da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država, da bude država koja će biti inkluzivna, gdje i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi, ali i svi građani mogu osjetiti benefite tog članstva u EU, ali i prije punopravnog članstva, da mogu osjetiti benefite svih reformi koje se ne rade isključivo zbog toga da bi zemlja mogla reći – evo, ispunili smo neke uvjete, nego oni doista suštinski mogu pomoći da se poboljša situacija u BiH.

Možemo li očekivati taj ubrzan evropski put?

Mislim da se otvorila jedna prilika. Paradoksalno, trebala je doći zbog jedne loše situacije, to je bila ruska agresija na Ukrajinu. Tada je EU ponovno prepoznala da proces proširenja nije samo jedan birokratski mehanizam, nego je proces koji ima stratešku važnost. Ali, važno je iskoristiti taj trenutak dok on traje. Prema tome, evo, i moja poruka još jednom je da svi politički faktori u BiH ulože još dodatni napor kako bi postigli potrebne dogovore i ulovili korak s drugim zemljama Zapadnog Balkana, kako bi mogli otvoriti pregovore i krenuti prema punopravnom članstvu.

Prilikom imenovanja bili ste suočeni sa brojnim kritikama - da ste čovjek HDZ-a, da ćete insistirati na legitimnom predstavljanju Hrvata. Kako odgovarate na takve navode? Jesu li istiniti?

Ja sam bio ovih dana u Sarajevu, imao sam susrete sa gotovo svim relevantnim političkim faktorima u zemlji, s predstavnicima civilnog društva, s predstavnicima vjerskih zajednica i stvarno je to bio jedan dijalog sa punim uvažavanjem, tako da mislim da je to zapravo i najbolji odgovor na bilo kakve kritike.

Prije ste govorili da je legitimno predstavljanje jedan od uslova da Bosna i Hercegovina uđe u EU. Da li sada držite do takvog stava ili ste ipak promijenili mišljenje?

Mislim da je pitanje primjene presuda, kako iz Evropskog suda za ljudska prava, tako i domaćih sudova, uključujući naravno Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji adresiraju i to pitanje - pitanje jednostavno poštivanja pravne države. Dakle, nisam ja u tom pogledu ništa posebno rekao, a što nije i uopćenito u okvirima onoga što je politika EU. To ne znači da će se neko konkretno rješenje nametati, niti bih ga ja želio nametati, nego je na liderima u Bosni i Hercegovini da pronađu, dogovorom, koje je najbolje rješenje koje mogu implementirati i pitanje izbornog zakona.

Pravosnažna presuda u slučaju Kovačević eliminisala bi svaku mogućnost treće izborne jedinice. Razgovarali ste jučer sa Christianom Schmidtom. Da li Vam je možda spomenuo svoj odlazak u Strazbur da svjedoči upravo u tom predmetu? Šta su bile teme vaših razgovora?

Spomenuo je i to pitanje, i općenito kako on vidi stanje u Bosni i Hercegovini, koje su ovlasti koje ima kao visoki predstavnik. On predstavlja niz zemalja koje žele uspjeh Bosni i Hercegovini. Naravno da nije jednostavno, skoro je 30 godina od završetka rata i od Dejtona. On nije savršen, ali mislim da postoje dva načina na koji se sada postaviti. Jedno je pokušati se boriti za neku bolju prošlost i naglasiti sve nedostatke tog Dejtonskog sporazuma, a ima ih, ili zapravo na onim temeljima na kojima je danas BiH uspjela dobiti status kandidata, graditi i dalje. A put kako graditi dalje upravo je kroz ove reforme, između ostalih, koje su naznačene i u Izvještaju Evropske komisije.

A Vaš djed je bio visokorangirani pripadnik NDH. Smatrate li da Vam to može donijeti probleme kada je u pitanju Vaš rad i Vaša misija koju imate u BiH, ali i Kosovu?

U svim razgovorima koji sam imao ovdje u Sarajevu, ne samo sada, nego i prije nekoliko dana kada sam došao u posmatračkoj misiji za lokalne izbore, svi su sugovornici bili vrlo otvoreni, konstruktivni, sa velikim uvažavanjem, tako da meni je drago jer je misija naše Delegacije biti potpora svim reformskim procesima koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da postane članica Evropske unije. Prema tome, u tom pogledu, upravo takav odgovor koji sam vidio od ljudi, od običnih ljudi na cesti koji su me neki znali zaustaviti i pozdraviti, do ljudi u politici ili u društvu, ohrabruju da je ovo jedan rad koji, svi se nadamo - bit će okrunjen uspjehom.

Za kraj, recite nam koji su Vaši sljedeći potezi, hoćete li se zalagati za evropsku Bosnu i Hercegovinu i koliko je ona moguća i realna?

Ona je moguća. Mislim da je prirodno da Bosna i Hercegovina bude dio EU. Ona jeste dio Evrope, ne samo geografske, nego i kulturološki, prema tome sad je potrebno da se uključi i u političke institucije te Evrope sa punopravnim članstvom u EU. To nije jednostavan put, nije bio jednostavan niti za Republiku Hrvatsku, niti za druge zemlje koje su prije ulazile u EU. Traži se transformacija društva, traži se puno konsenzusa, ne može se ući u EU samo sa jednim segmentom društva koji to podržava, nego treba se raditi da to bude što širi konsenzus. Naša je uloga u Evropskom parlamentu biti partneri Bosni i Hercegovine i utoliko ovaj Parlamentarni odbor Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mislim da ima važnu ulogu. I naš sljedeći korak je upravo osigurati kontinuitet tih sastanaka. Kroz dijalog, aktivnosti, zajednički rad, mislim da se korak po korak možemo približiti tome da BiH bude punopravna članica EU.

federalna.ba