State Department objavio izvještaj o investicijskoj klimi za BiH

State Department je objavio izvještaj o investicijskoj klimi za BiH u 2024. godini govoreći o pozitivnim i negativnim ulaganjima u državi.

Na početku navode da je naša zemlja otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspeli, investitori moraju prevazići značajne izazove, uključujući endemsku korupciju, složene pravne/regulatorne okvire i državne strukture, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod prekomjernim uticajem etnonacionalističkih političkih stranaka i njihovih mreža patronata.

"Zemlja nudi liberalni trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura je jedna od najnižih u regiji (17 posto PDV i 10 posto jedinstveni porez na dohodak), ali poslodavci snose težak teret prema državi za socijalne doprinose. Značajan odlazak radne snage iz zemlje stvorio je izazove u zapošljavanju. Više od 550 državnih preduzeća i pretrpan javni sektor potiskuju privatni sektor. Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore. Etničke tenzije su visoke dok etnonacionalistički politički lideri vode borbu za osiguranje ili održavanje kontrole nad određenim institucijama", navodi se u izvještaju.

Dodaju da su na ovoj pozadini državne institucije postigle malo napretka u provođenju nužnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

"BiH je postala kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora pod uslovom da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznana kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u nužnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Potezi entiteta RS da neustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da odvoji RS od BiH dodatno su povećale tenzije. Ove akcije, u kombinaciji s prijetnjama RS da se povuče iz državnih institucija i formira paralelne entitetske organe poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, ometaju ekonomiju i otežavaju ulaganja", navodi se.

Naglašavaju da investitori trebaju provesti adekvatnu analizu zbog takvog okruženja.

"To uključuje izbjegavanje izlaganja pojedincima i entitetima pod američkim sankcijama i razjašnjavanje prava vlasništva nad zemljom i statusa subnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno ilegalne i/ili neustavne aranžmane. Potencijalnim investitorima se preporučuje da pročitaju pravne preglede i izjave Visokog predstavnika, dostupne ovdje: https://www.ohr.int/decisions-of-the-high-representative/", dodaje se.

Poručuju da ekonomija BiH bilježi niže stope ekonomskog rasta u usporedbi s konkurentima u regiji.

"Prema procjenama Svjetske banke, realni BDP se očekuje da raste za 2,8 posto u 2024. godini i 3,4 posto u 2025. godini. Ekonomija BiH nije iskusila značajne direktne efekte rata Rusije protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju, potpomognuta višim realnim platama, kontinuiranom podrškom politike, blagim oporavkom privatnih ulaganja i turizma. Ipak, njen ekonomski oporavak je otežan pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i strožim uslovima komercijalnog finansiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH smanjena je sa 14,0 posto u 2022. na 6,1 posto u 2023. godini, ali i dalje utječe na potrošačku korpu. Očekivano ekonomsko usporavanje u 2024. godini na izvoznim tržištima EU također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko povezana s evropskim vrijednosnim lancima i primarno izvozi robu, a ne usluge. To bi negativno utjecalo na domaću potražnju i doznake iz velike dijaspore zemlje", ističu u izvještaju.

Navode da BiH također ima relativno niske nivoe stranih direktnih ulaganja (FDI).

"Unatoč blizini EU, napretku na putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama s EU zemljama, nivo stranih direktnih ulaganja je vrlo nizak. Političke frikcije i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija i složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir istaknuti su kao primarni razlozi.

Frakturirana vlada BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se obaveže na pružanje adekvatnih podsticaja ili zdravog okruženja za investitore. Preduzeća koja žele poslovati širom cijele ekonomije suočavaju se s tehničkim i administrativnim preprekama i često moraju pribaviti iste licence ili dozvole u svakom entitetu i plaćati različite poreze i naknade. Između 1994. i 2023. godine, otprilike 10 milijardi dolara FDI-a je uloženo u BiH. Pet najvećih historijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka", ističu.

Govore da zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnog FDI-a u BiH.

"Glavni historijski sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnji FDI raste u proteklih nekoliko godina, od približno 500 miliona dolara u 2018. do 800 miliona dolara u 2022. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBH), FDI u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosio je 801 milion dolara, što je povećanje od 23,1 posto u odnosu na isti period u 2022. godini. FDI u ovom periodu fokusirao se na finansijske usluge, preradu hemijske industrije i obnovljive izvore energije. BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro, vjetar, solar, zajedno s tradicionalnom termalnom), poljoprivredi, drvnoj industriji, rudarstvu i turizmu. Američka ulaganja u BiH su niska, a većina američkih kompanija u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su fokusirani na prodaju američkih proizvoda i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja", dodaje se.

State Department obraća pažnju i na aerodrome u našoj zemlji.

"Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regionu kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška", navodi se u izvještaju.

State Department jasno naglašava na kraju suštinske probleme u privredi, navodeći glavni problem - korupciju.

"Previše složen proces registracije preduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti", zaključuje se u izvještaju State Departmenta.

federalna.ba/Onasa