Stanković: Serija 'Nečista krv' donosi priču tri generacije

"Nečista krv" naziv je srbijanske serije reditelja Milutina Petrovića i Gorana Stankovića čije će dvije epizode biti prikazane večeras u okviru programa "Pretpremijere serije" 27. Sarajevo Film Festivala.

Uloge u seriji ostvarili su: Dragan Bjelogrlić, Katarina Radivojević, Anđela Jovanović, Dragan Mićanović, Ljuba Bandović, Sara Sandeva i mnogi drugi.

Radnja TV serije smještena je u 19. vijek, a prati život jedne porodice u njenih 45 godina i odigrava se na raskrižju pada Osmanskog carstva i prodora modernog doba. Kroz prikaz tri generacije serija govori o finansijskom, moralnom i fizičkom posrnuću jedne porodične loze.

Scenarij je napisao još sedamdesetih godina prošlog vijeka Vojislav Nanović, reditelj, pisac i montažer. On je objedinio različita velika djela pisca Bore Stankovića, roman, drame i pripovijetke te je galeriju najzanimljivijih likova uvezao i napravio sagu o jednoj porodici.

Jedan od režisera Goran Stanković pojasnio je u intervjuu za Fenu da je takav scenarij kompletan univerzum baziran na djelima Bore Stankovića, ali je najveći dio posla uradio Vojislav Nanović. Osnova su dubina i kompleksnost Stankovićevih djela, a potom interpretacija Nanovića te je na kraju došla mnogobrojna ekipa serije.

- Naš zadatak je bio da podrobnim i predanim radom te istraživanjem stvarno uđemo u tematsku suštinu onoga čime su se oni bavili. To je bio najveći zadatak i time smo se najviše bavili. Dug je bio taj proces koji smo prošli do početka snimanja i sve je trajalo pet godina - kazao je.

Projekat u razvoju je predstavljen 2018. godine na Sarajevo Film Festivalu u okviru Cinelink industrije i ovo je sada prvi projekt koji je realiziran, zbog čega je ekipa veoma uzbuđena uoči večerašnje premijere.

Veliki dio posla posvećen je radu na tome da se otkrije svijet koji i nije baš dokumentiran, ne postoji mnogo fotografija i zapisa iz Vranja, gdje se radnja odvija, te su režiseri objedinjavajući te činjenice ipak bili u službi fiktivne priče jer se ne radi o historijskom dokumentarcu.

- Priča je u službi toga da u nama izazove jednu vrstu katarze nad sudbinom tih naroda - kaže Stanković.

On podsjeća da se ovaj projekt u dva navrata osamdesetih godina trebao početi snimati, ali nažalost nije bilo dovoljno resursa, a nije bio ni trenutak da se on realizira tako da su se tek sada pojavile okolnosti da najzad proces započne.

Najveći zadatak je bio produkcijske prirode jer je projekat veoma gabaritan budući da je bilo potrebno izgraditi rekonstrukciju Vranja, ali da to bude njihova interpretacija tog vremena, a iako se ne može biti ignorantan prema historijskim činjenicama željeli su stvoriti magiju.

- Kao što u Sjedinjenim Američkim Državama imate idealizaciju njihovog Divljeg zapada kroz Western film, mi smo željeli da ovaj naš "divlji istok" dobije svoj žanr koji bismo nazvali Eastern i da odiše tom nekom mistikom, bojama orijenta koji su ovdje bili prisutni i mislim da smo u tom uspjeli - dodao je.

Rad na seriji svakako je otežala i pandemija koronavirusa koja je bila univerzalna, ali su posebno otežani uvjeti kada postoji strah za zdravlje tolike ekipe. To je dodatan stres, kaže reditelj, jer se trudite da sve proteče u najboljem redu, a da pri tome se ne kompromitira kvalitet.

U deset epizoda serije protkani su likovi iz romana "Nečista krv" deda Sofke, njegov sin, otac Sofke koji nastavlja generaciju, a potom Sofkina generacija da bi se ti likovi ukrstili s likovima iz druge drame "Koštana" kada se pojavljuje Romkinja koja zavodi cijelo to mjesto svojom pjesmom i plesom te se pojavljuje Mitke kao tragični lik iz drame "Koštana" koji u toj muzici uživa.

- Svi ti likovi su jako uvezani u porodičnu sagu i to je majstorstvo scenariste, a mi smo se samo na to nadovezali i nadogradili je - kaže Stanković.

Srbijanski režiser Goran Stanković osvrnuo se na budućnost kinematografije, kazavši da je u Srbiji prisutan fenomen u posljednjim godinama kada je u pitanju snimanje serija, takozvani serijski bum, jer se u Srbiji snima više od 30 serija godišnje.

To je za Stankovića veliki broj serija budući da u toj zemlji postoje tri emitera koji su zbog zdrave konkurencije tu da bi iznjedrili te brojne projekte, a Stanković smatra da se time otvorio prostor za autorstvo jer prije 10 ili 15 godina nije bilo prostora za to budući da je sve bilo rezervirano za filmsku industriju.

- No, sada se otvorio taj prostor u cijelom svijetu da autori svoj pogled na svijet mogu izraziti kroz televizijsku seriju. Trenutno postoji hiperprodukcija TV serija i sve što je hiper u jednom trenutku doživi prezasićenje. Stoga mislim da je film  malo u zapečku, ali on strpljivo čega svoje vrijeme - smatra Stanković.

Kako zaključuje u intervjuu za Fenu, film je potpuno drugačija forma kojoj nije prošlo vrijeme, ona se trenutno "odmara" da se serije malo izigraju i dožive svoju slavu, a potom će film ponovo doći na svoje jer to zaslužuje. Sada je nejednaka borba između serija i filma, ali u bliskoj budućnosti doći će do balansa koji bolje reflektira situaciju nego je sada.

federalna.ba/Fena