Prilog: Amra Ličina

Šta za Bosnu i Hercegovinu znači pobjeda Trampa?

Donald Tramp (Trump) osvojo je još jedan mandat na čelu Sjedinjenih Američkih Država, a pitanje budućih odnosa SAD-a i Bosne i Hercegovine zaslužuje ozbiljnu pažnju.

Tokom svog prethodnog mandata 2017–2021, Tramp je zauzeo jedinstven pristup globalnoj politici, mijenjajući uobičajene diplomatske odnose i smanjujući direktno angažovanje Sjedinjenih Država u određenim regijama svijeta, uključujući i Zapadni Balkan.

 

Kamala Heris (Harris), američka potpredsjednica, koja je izgubila na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, obratila se javnosti nakon poraza od Donalda Trampa. Pozvala je pristalice da prihvate izborne rezultate.

“Priznajem poraz, ali ne odustajem od borbe koju sam vodila u kampanji. Kada izgubimo, prihvatimo rezultate. To razlikuje demokratiju od tiranije.”

U isto vrijeme, novoizabrani predsjednik Donald Tramp i njegovi saveznici pripremili su se da preuzmu vlast nakon odlučujuće izborne pobjede koja bi republikancima mogla predati jedinstvenu kontrolu nad vladom i dati Trampu širok mandat. I dok slijedi formiranje kabineta i administracije novoizabranog predsjednika, javnost na Zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini, pita se kakvu će politiku voditi Tramp kada je u pitanju ovaj dio Evrope. Analitičari smatraju da će republikanci tradicionalno puno manje pažnju pridavati Evropi, a  posebno njenom rubnom dijelu čiji dio je i naša zemlja. To bi moglo značiti da će američka politika u narednoim periodu biti još manje vidljiva i u regiji i u Bosni i Hercegovini. Ismail Ćidić, predsjednik organizacije Bosnian advokasi sentar (Bosnian Advocacy Center) i Mirza Hajrić, bivši diplomata:

Ćidić: „Bosna i Hercegovina kao američki projekat, kako to Amerikanci vide, ima širi konsenzus koji prevazilazi granice. I bez obzira što određene strukture kod Donalda Trampa nisu toliko naklonjene Bosni i Hercegovini koliko su naklonjene Srbiji ili drugim igračima. Amerikanci su poznati po tome da štite svoje uspješne projekte i oni BiH još uvijek vide kao svoj uspješni projekat.“ 

Hajrić: „Nažalost, mi smo ispali sa ekrana. Ponekad se vratimo, nažalost, zbog pogrešnih razloga, ali sada ne vidim da imamo šansu da budemo na stolu sa izvještajima o BiH kod predsjednika u Bijeloj kući.“

Također, ono što je trenutno u fokusu javnosti su budući prvi saradnici Donalda Trampa. Za Bosnu i Hercegovinu je interensantno da Tramp razmatra da Ričarad Grenel (Richard Grenell), koji je bio specijalni izaslanik za Kosovo, bude imenovan za državnog sekretara. Grenel je glavni zagovaratelj briselskog sporazuma koji podrazumijeva formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu. Pored ovoga, tokom usvajanju Rezolucije o Srebrenici, on je dao kontroverzan komentar o tome da ne treba svaki zločin proglašavati genocidom. Erol Avdović, ambasador BiH u Belgiji i Luksemburgu (Luxembourg):

„Da je pobjedila Kamala Heris, imali bismo tu čovjeka kojeg odavno znamo, Filipa Gordona koji je već jednom bio podsekretar. Ovako imamo ljude poput Ričarda Grenela, koji je zagovarač i autor jednog drugog pristupa problema između Kosova i Srbije, možda čak i razmjene nekih teritorija i to je strašno i upozoravajuće.“

Mirza Hajrić, bivši diplomata, upozorava da je potrebno da BiH pronađe put kako da zaštiti svoje interese:

„Sa zebnjom trebamo očekivati razvoj događaja o imenovanjima u Bijeloj kući zato što to može uticati na teritorijalni integritet BiH. Ali, nadati se da će Tramp ostati pri svome da neće dozvoliti nove nemire i da ćemo u tom smislu morati se bolje pripremiti za novu strukturu u Stejt departmentu.“

Podsjećamo, tokom prošlog mandata, od 2017. do 2021, Trampova administracija nije se mnogo fokusirala na Bosnu i Hercegovinu, što se u osnovi može pripisati njegovoj strategiji "Amerika na prvom mjestu". Ova politika je značila smanjenje američkog utjecaja u regijama gdje je taj utjecaj prethodno bio značajan, posebno u zemljama koje nisu strateški prioriteti SAD-a, kao što je Bosna i Hercegovina. U BiH su tenutno podijeljena mišljenja o politici koju bi prema ovoj zemlji mogla voditi administracija Donalda Trampa. Pritom je ključan odnos prema Dejtonskom sporazumu.

 

 

 

Donald Trump