Šta slijedi nakon Putinove nadmoćne pobjede na izborima

Predsjednik Rusije Vladimir Putin osvojio je peti predsjednički mandat s rekordnih 87 posto glasova. U pobjedničkom govoru poručio je da su Rusi iskazali povjerenje u njegovu vlast. Putinu, koji na izborima nije imao stvarnog protivnika, prijatelji i saveznici požurili su čestitati na izbornoj pobjedi, dok zapadni zvaničnici ruske izbore ocijenjuju nezakonitim.

Očekivano, ruski predsjednik Vladimir Putin uvjerljivo je pobijedio na predsjedničkim izborima. Osvojio je rekordnih 87 posto glasova, a izlaznost je premašila 74 posto, što je Kremlj priželjkivao. Putin, koji Rusijom vlada skoro četvrt stoljeća, slaveći pobjedu, hvaleći sam sebe, iskoristio je osvojeni rezultat kao dokaz masovne podrške. Rusija je, kaže, njegovom pobjedom konsolidirana.

„Bez obzira ko i kako želi da nas zastraši, da potisne našu volju i savjest, niko nikada nije uspio u tome kao što sam već rekao, nisu uspjeli sada i neće uspjeti ni u budućnosti“, naglasio je Putin.

Putinovi rivali, skoro nevidljivi, bili su po mjeri Kremlja - nisu osudili invaziju na Ukrajini, niti su spominjali represiju koja je kulminirala smrću Alekseja Navaljnog. Stoga Putinov peti predsjednički mandat ni u kojem trenutku nije doveden u pitanje.

„Prije svega, Vladimire Vladimiroviču, dopustite mi da vam čestitam. Priznajemo pobjedu. Savršeno dobro razumijemo da glasači nisu stavili lovorove vijence oko svojih vratova, već su još jednom potvrdili da su izbori ogromno opterećenje i odgovornost. Razumijemo u koje vrijeme su bili izbori i koliko su pogledi, životi, raspoloženje ljudi usmjereni ka vama jer ste dugogodišnji lider i puno toga ste učinili“, kazao je Nikolaj Haritonov, kandidat Komunističke partije za predsjednika Rusije.

„Značajan broj glasova članova Liberalne demokratske stranke dobio je glavni kandidat. Puno smo dali, a manje zadržali za sebe. I još jednom želim naglasiti: to ne igra nikakvu ulogu i nije važno, bitno je da smo potvrdili veliki autoritet lidera nacije“, izjavio je Leonid Slucki, kandidat Liberalne demokratske stranke za predsjednika Rusije.

„Iskreno ću reći da ljudi na skupovima otvoreno govore i vjeruju da samo vi možete pobijediti u ovom suočavanju kao lider zemlje. Zapravo, izbori to pokazuju. Održao sam više od 100 skupova i mnogi ljudi su došli i rekli da će glasati za Vladimira Vladimiroviča Putina“, rekao je  Vladislav Davankov, kandidat stranke Novi ljudi za predsjednika Rusije.

Za predsjednika se kandidirao i Boris Nadeždin i barem na kratko dao trunku nade opoziciono orijentiranim birača. Međutim, Nadeždin javni kritičar politike Kremlja, koji je otvoreno kritizirao rat u Ukrajini, i to u zemlji u kojoj su mnogi u zatvoru jer su govorili protiv rata, nije dobacio ni do glasačkog listića. Uprkos tome, ruska demokratija je, kako kaže Putin, transparentnija od mnogih na Zapadu.

„Želite moje mišljenje o tome da li su naši izbori demokratski ili ne. Vjerujem da su demokratski. U nekim zemljama koriste administrativne resurse, uključujući i sudove, za napad na jednog predsjedničkog kandidata. E pa to je postalo jednostavno smiješno i sramota za Sjedinjene Države. Zbog demokratskog citiram sistema, imam svaki razlog vjerovati da nema nikakve demokratije, barem tokom izbornog procesa, u nekim zapadnim zemljama, uključujući i SAD“, poručio je Putin.

Najglasniji kritičari ruskog predsjednika su, dobro je poznato, ili mrtvi, ili su u zatvoru ili u egzilu. Najozbiljniji rival Putinu bio je Aleksej Navaljni koji je u februaru preminuo u kaznenoj koloniji unutar Arktičkog kruga.

„Što se tiče gospodina Navaljnog, da, on je umro, to je uvijek tužno. Imali smo drugih slučajeva gdje su ljudi umirali dok su bili lišeni slobode. Zar se to nije dešavalo u Sjedinjenim Državama? Desilo se više puta“, dodao je Putin. 

Glasalo se i na istoku Ukrajine - u Zaporižju, Hersonu, Donjecku i Luganjsku, ukrajinskim teritorijama koje je Rusija okupirala i pripojila u septembru 2022. godine.

„Budući da smo nova regija koja se pridružila Rusiji, važno je da glasamo i izaberemo našeg predsjednika, naše Rusije“, izjavila je stanovnica Mariupolja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, čija se zemlja već više od dvije godine bori sa ruskom invazijom, nazvao je Putina diktatorom koji je, kako je rekao, opijen vlašću.

„Svi na svijetu shvataju da je ova ličnost, kao što se često dešavalo u historiji, jednostavno postala ovisnik od moći i radi sve da vlada zauvijek. Nema zla koje on neće počiniti da produži svoju ličnu moć. Niko na svijetu nije siguran“, smatra Zelenskij.

Glasali su državljani Rusije i u dijaspori, a Putin je najviše glasova osvojio u dvije od četiri zemlje Zapadnog Balkana u kojima je organizovano glasanje – Sjevernoj Makedoniji i BiH. Zanimljiv podatak brojnim analitičarima je, da ruski predsjednik nije dobio veliku podršku u Srbiji – tek nešto više od 10 posto.

„Svi ovi ljudi su došli da bi glasali protiv Putina. Svi znaju da će Putin još jednom sebi nacrtati  pobjedu na izborima, zato oni koju su za Putina ne dolaze, ne glasaju, što bi gubili vrijeme“, objašnjava Peter Nikitin, ruski prodemokratski aktivista u Beogradu.

Novom starom predsjedniku, među prvima su čestitali, a ko drugi nego najbliži prijatelji i saveznici, među njima i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

„Sa više od 87 posto glasova Putin je ubjedljivo pobijedio u ratu protiv cijelog kolektivnog carstva zapada. To je pokazatelj vrijednosti ruskog naroda“, kazao je predsjednik Venecuele Nicolas Maduro.

Aleksander Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, kaže:

„Dobro poznate snage su pokušale nametnuti svoju volju Rusima. Prije svega, oni su uradili sjajan posao, ujedinili su se u ovom izbornom periodu i pokazali ko je gazda u kući“.

Zapadne zemlje mahom su osudile izbore u Rusiji. Ocjenjuju da predsjednički izbori u Rusiji nisu bili ni slobodni ni pravedni, te da su bili zasnovani na represiji i zastrašivanju. Samim tim izbori, ocjenjuju zapadni zvaničnici, nisu ni legalni.

„Izbori u Rusiji su bili izbori bez izbora. Izborni proces ne samo da pokazuje podlo ponašanje prema vlastitom narodu, nego krši Povelju UN-a. Održavanje takozvanih izbora u dijelovima Ukrajine, Moldavije i Gruzije protivi se međunarodnom pravu“, poručila je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke.

Ella Pamfilova, predsjednica Centralne izborne komisije Rusije, je izjavila:

„Već mnogo godina se nameće mit da izbori nisu slobodni, da su svi prisiljeni da glasaju i da je sve pod prijetnjom oružjem kao da su svi prisiljeni. To je primitivno pećinsko razmišljanje. Oni ne poznaju naš narod, naš multinacionalni narod“.

Šta zapad misli o izborima u Rusiji, Putina, kao i uvijek, nije briga. Osvojio je ono što je želio – još jedan šestogodišnji mandat. Ruski politički sistem je, ocjenjuju analitičari, Putinov politički sistem, njegova pravila igre i izbori. Stoga bi se mogao kandidirati i na izborima 2030. i tako ostati na vlasti do 2036. godine. A mnogi Rusi u Kremlju ne mogu zamisliti nikoga drugog osim Putina, ali ne zato jer ga vole, već zbog toga što ne vidi drugu alternativu.

federalna.ba