Šta radi Centar za savremenu umjetnost Krak u Bihaću?
Promjene su moguće, ali nužno je vjerovati u ideju, biti uporan, okupiti tim koji je spreman da krene neistraženim, nesvakidašnjim putevima. Pokazuje to projekt Centra za savremenu umjetnost Krak u Bihaću. Nove ideje, prakse, promišljanja kulture i društva, neodvojivosti od sredine u kojoj se stvara osnova su njihovih aktivnosti.
Klub radnika Kombiteksa, nekadašnjeg industrijskog tekstilnog kombinata u bihaćkom naselju Hatinac, oživio je. Nekadašnje mjesto druženja i radničke emancipacije postalo je progresivno mjesto kulturnih aktivnosti, djelovanja i uvezivanja. Neodvojivost od prostora i vremena u kojem se stvara ključna je preokupacija Centra za savremenu umjetnost, koji uključuje podneblje kao dio kolektivne memorije građana Bihaća, ali i ulogu mjesne zajednice.
“Mjesna zajednica Hatimac bila izložena preoblikovanju - jedna je gašenje tekstilnog kombinata i htjeli smo ispitati sadašnje mogućnosti kroz kreaciju novog što bi moglo da pospješuje ne samo mjesnu zajednicu nego i okruženje i ljude”, kaže Mehmed Mahmutović, kreativni menadžer.
Svoje djelovanje vide u direktnom kontaktu sa okruženjem, koje upijaju i upisuju u svoje tkivo, gradeći i stvarajući mogućnosti na temeljima koji su neizostavni i neodvojivi dio našeg bića. Taj dio je svakako i nedovoljno istraženo industrijsko naslijeđe, koje sagledavaju ne samo sa društvenog, historijskog i političkog već umjetničkog, ekološkog i ekonomskog aspekta.
“Cilj nam je senziblirati stanovništvo o važnosti industrijskog naslijeđa koje u svim formama pruža uvid u stvarnost i iskustvo, edukacije, kulturnog turizma, radi se o neiscrpnim resursima”, navodi historičarka Jasna Pašić.
O tim resursima svjedoči i projekt Kombiteks prostor i vrijeme, koji obuhvata izuzetnu zbirku fotografija i artefakata o radničkom životu, iz kojeg se iščitavaju i rekonstruiraju različita značenja i simboli.
“Tvornicu kao mjesto rada i kao mjesto društvene sadržajnosti i rodni apsekt, emancipacijski, fabrika sa dominanto ženskom radnom snagom”, ističe Pašić.
Propitivanje prošlosti samo je osnova za daljni razvoj u smjeru društvene odgovornosti i novih praksi. U tom smjeru poseban izazov je predstavljalo uključivanje lokalne zajednice i konkretne saradnje.
“Iz sadašnjeg ugla prihvaćen i naša interakcija sa mjesnom zajednicoma očitava pozitivni feedback, prepoznaju to što radimo”, tvrdi Mahmutović.
Kultura i umjetnost za njih nije polje nedostižnog, elitističkog, neshvaljivog, već otvorenosti i slobode, a samim tim i mogućnosti promjena, kreiranja boljeg i odgovornijeg društva.
federalna.ba