Šri Lanka kopa rovove oko deponija smeća da bi od njih odvratila divlje slonove
Vlasti Šri Lanke naredile su da se oko velikih deponija smeća iskopa rov kako bi se divlji slonovi odvratili od potrage za hranom među gomilom plastičnog otpada. Naime, blizu skloništa za divlje životinje u gradu Ampari na istoku zemlje slonovi se redovito okupljaju na odlagalištima smeća, piše BBC.
Uz ostatke hrane, oni konzumiraju i plastiku koja ih polako ubija, kažu dužnosnici. Slike slonova koji čeprkaju po otpadu u Ampari šokirale su borce za zaštitu okoliša i divljih životinja.
Plastika s odlagališta otpada otprije je poznat ubojica divljih slonova. Procjenjuje se da ih danas na Šri Lanki živi oko 7500.
Deponij u Ampari nastao je prije otprilike deset godina nedaleko od zaštićenog područja za divlje životinje na kojemu živi i oko 300 slonova.
Vlada Šri Lanke pokušala je zaštititi slonove i ostale divlje životinje tako što je zabranila uvoz većine proizvoda od plastike.
U Ampari su oko odlagališta otpada isprva postavili električne ograde da bi se slonovi pokušali održati na odstojanju, no taj potez nije dao nikakve rezultate pa su odlučili iskopati dublji jarak.
Unatoč tomu, mještani kažu da su sumnjičavi prema vladinu planu čiji je cilj zaštiti slonove.
"Za to ne postoji nikakav odgovarajući plan ni sustav", rekla je Reutersu P. H. Kumara, članica lokalnog poljoprivrednog kolektiva.
Po podacima grupa za zaštitu okoliša na Šri Lanki je tijekom 2019. uginuo rekordan broj slonova, čak 361.
To je najveći evidentiran broj otkako se Šri Lanka 1948. godine osamostalila, a većinu ovih divljih životinja ubili su ljudi.
U toj je zemlji ubijanje slonova protuzakonito. Ondje se ove divlje životinje poštuju, no neki ih poljoprivrednici smatraju štetočinama.
U potrazi za hranom često dolaze u sukob sa seoskim zajednicama, poput onih u Ampari.
"Divlji slonovi koji dolaze na odlagalište otpada danonoćno se ovuda motaju", rekao je Kumara, dodavši da zatim odlaze u susjedna sela gdje nanose štetu seljanima, njihovoj imovini i poljoprivrednom zemljištu.
"Krajnji je rezultat pogoršanje sukoba na relaciji čovjek-slon, a pritom gubimo slonove koji su naše nacionalno blago", zaključuje Kumara.
federalna.ba/Hina