Srbija između Rusije i Zapada

Srbija je jednostavno stavljena pred ozbiljan izbor – ili će biti dio svijeta kom pripada, ne samo fizički, nego i kulturno, ili želi možda da aktivira odluku o pristupanju savezu Rusije i Bjelorusije, iz 1999. Godine, pa da se ponovo vrati pod režim sankcija.

„Srbija je danas na sjednici Skupštine UN osudila... nismo smjeli zbog istorije da prećutimo. U tekstu se ne pominju bilo kakve sankcije ali svakako sa naše strane je veoma važno da osudimo rušenje, urušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje članice", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Kad se uopšti odluka onda se agresor valjda osjeća manje agresorom. Osuda je korak naprijed, a naredni su sankcije. Koliko dugo će se Srbija još držati zavisi od stanja na ratištu, što onda povlači i radikalnije odluke, a to mogu biti sankcije i preuzimanje ruske imovine?

„Što se tiče ruskih kompanija, naša pozicija je jasna, principijelna i mi ćemo je braniti. Priznajemo integritet Ukrajine, smatramo pogrešnim kršenje ali nije u našem vitalnom interesu da uvodimo sankcije... Branićemo pozciiju i nadam se da će diplomatija da pobijedi i da ovo neće dugo trajati i da će ruske kompanije moći nastaviti da rade. Ali ako bude potrebe za drugim scenarijom, nikako nećemo nikome ništa oduzimati, nećemo nacionalizovati", istakla je Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije. 

Novinar Boško Jakšić kaže: "Na kraju je morao da prihvati riječ osuda, ali je Srbija ostala dosljedna stavu još od aneksije Krima. Sankcije imaju objektivno rezon koji je jak – visok stepen zavisnosti Srbije od ruskog gasa. Zavrtanje ruske slavine bi imalo katastrofalne posljedice. Neuvođenje sankcija može da se brani kao jedna racionalna odluka koja jeste u trenutnom interesu Srbije, a kako će biti u budućnosti to ćemo vidjeti jer se stvari svakodnevno mijenjaju."

A tu je, naravno i bojazan da nakon uvođenja sankcija Rusija prestane biti prepreka daljim priznavanjima Kosova, što uključuje i samu Rusiju. Ali ni Ukrajina nije priznala nezavisnost Kosova.

„Ukrajina podržava Srbiju u teritorijalnom integritetu i suverenitetu. To je zvanična pozicija Ukrajine. Rusija je u paradoksalnoj situaciji. Koristi slučaj Kosova kako bi legalizirali slučaj Krima. Zloupotrebljavaju slavenske osjećaje Srba, a dobro im dođe jer su Amerikanci igrali igre u Srbiji i Kosovu. Situacija je jednostavna – mi podržavamo Srbiju, a Rusija se igra slavenskim osjećajima. Možda ste čuli, ali Putin nekad priča o genocidu i opet igra na kartu osjećaja, ali možda mu nisu objasnili da ako kaže da će u Donbasu, ako dođu Ukrajinci, biti nova Srebrenica. To je paradoksalno ako podržavate Srbiju", istakao je Mykhailo Samus,  ukrajinski vojno-politički analitičar. 

Zagledani u istok pitamo se da li je moguće da se sukobi preliju i na vječno trusni Zapadni Balkan.

„Nema tog faktora koji bi spriječio Putina da se igra ovdje, npr. sa RS. Da pokuša da inicira konflikt u koji bi upleo EU, koju bi pokušao da uništi. Ja bih igrao tako da sam Rusi, igrajući na zloupotrebu tih osjećaja. Problem je što je NATO sada veoma ranjiv", dodaje Samus.

„Činjenica da ovaj sukob koji je u toku nadilazi Ukrajinu. Ukrajina je povod ozbiljnijeg sukoba koji je u izgledu, a koji se tiče perspektiva evropske bezbjednosti, na način na koji je Putin definisao da ne želi da dopusti dalje napredovanje ka istoku, uz namjeru da Rusija postane ravnopravan partner u međunarodnim odnosima, da se vrati na velika vrata na poziciju velike sile. U ovom trenutku su Rusija i Zapad suviše preokupirani Ukrajinom da bi se bavili Zapadnim Balkanom. Ako dođe do normalizacije, onda će se aktivirati i mini frontovi, a tada će i Rusija pokušavati da destabilizuje region, a zapad će pojačati napore da blokira uticaj Rusije", dodaje Jakšić.

federalna.ba