Španski koalicioni partneri postigli sporazum o reformi penzionog sistema

Španski socijalisti i njihovi koalicioni partneri iz stranke Unidas Podemos postigli su dogovor o promjenama u penzionom sistemu koji će većinu troškova staviti na one koji najviše zarađuju, saznaje Reuters od izvora u pregovorima.

Reforma je ključni uslov koji Bruxelles traži kako bi Španija dobila pristup četvrtoj tranši evropskih fondova za oporavak nakon pandemije, i bila je tačka sporenja unutar koalicione vlade jer je tražila formulu koja bi povećala prihod bez kažnjavanja budućih penzionera.

Lider Podemosa, ministar Ione Belarra, najavio je sporazum ujutru, rekavši kako je vlada pronašla način da poveća prihode bez štete za buduće penzionere.

Vladin izvor rekao je Reutersu da je Madrid dobio pozitivne preliminarne povratne informacije od Evropske komisije o prijedlogu. Portparol Evropske komisije izjavio je da je komisija bila obaviještena, ali da zvanično mišljenje neće doći još nekoliko mjeseci.

I druge zemlje u Evropi mijenjaju svoje penzione sisteme. Posljednjih sedmica u Francuskoj su bjesnili žestoki međusektorski protesti zbog planova za smanjenje beneficija ili produženje starosne granice za penzionisanje penzionera za dvije godine na 64 godine.

Španija je izvršila veliku penzionu reformu 2011. godine kada je podigla starosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina, ali se to pokazalo nedovoljnim da nadoknadi visoke troškove sistema, koji je bio pod pritiskom mjera kao što je povećanje isplata penzija u skladu sa prosječnom inflacijom od 8,5 posto.

Vlada planira da nastavi s planovima uprkos protivljenju prijedlogu glavnog španskog poslovnog udruženja, CEOE. O prijedlogu će se u petak raspravljati sa glavnim sindikatima i izvršnim direktorom.

Takozvani "solidarni porez" privremeno će ukinuti poreska oslobođanja od socijalnih doprinosa za osobe s visokim zaradama. Većinu novog poreza plaćat će poslodavci tih zarađivača.

Vlada također planira da udvostruči s 0,6 posto nedavno uvedeni socijalni doprinos poznat kao "Mehanizam međugeneracijske jednakosti" koji je osmišljen da generiše nove prihode. Vlada procjenjuje da će prihodi od naplate iz tog mehanizma biti 2,8 milijardi eura u 2023.

Iako koaliciona vlada nema parlamentarnu većinu, očekuje se da će druge ljevičarske stranke podržati reformu ako je podrže sindikati.

Vlada će morati da uvjeri sindikate da pristanu na povećanje minimalnog broja godina doprinosa na 29 s 25 godina, što je ključni aspekt reforme koji je potreban za odobrenje Bruxellesa. Predlaže se da to povećanje bude dobrovoljno do 2044. godine, prenosi Reuters.