Spahić-Šiljak: I za ženska ljudska prava moramo se boriti svaki dan

Završena je kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja koju je, uz potporu Švedske, provodio UN Women BiH.

Cilj kampanje pod sloganom 'Isključimo nasilje zajedno', bio je skrenuti pozornost javnosti na značaj odgovornosti šire društvene zajednice u prevenciji i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

O samoj kampanji, onome što je urađeno, ciljevima, rezultatima, problemima i planovima kako u ovom segmentu poboljšati stanje u BiH, govorimo u Rezimeu.

Gošće emisije bile su Mersiha Zulčić, projektna koordinatorica UN Womena u oblasti sprečavanja nasilja nad ženama, i Zilka Spahić-Šiljak, akademska direktorica Univerzitetskog gender resursnog centra.

„Zadovoljni smo, ova kampanja je bila posve drugačija. Otvaranje kampanje smo počeli 24. novembra sa predstavom Perzeide koja govori o nasilju u porodici i tome kako se to percipira u društvu i porodici. To je bilo nešto potpuno drugačije i moram reći da gledaoci koji su bili na otvaranju su bili iznenađeni i dirnuti“, kaže Zulčić.

Umjetnost postiže nešto što paneli nikad ne mogu da postignu, istakla je ona.

„Imali smo i dva centralna događaja – jedan u Tuzli, jedan u Banjoj Luci, koji su se ticali onih postignuća UN Woman. Kampanju smo zatvorili 8. decembra u Historijskom muzeju u Sarajevu sa izložbom ilustracija koja isto tako govori o nasilju nad ženama i kako to prevenirati. I ovaj vid zatvaranja kampanje je bio potpuno drugačiji, i postigao je više uspjeha nego kampanje dosada“, naglasila je Zulčić.

Borba se nastavlja, poručila je ona.

„Mi tokom cijele godine radimo na prevenciji i zaštiti, kampanja uvijek ima za cilj da postigne više nego jedan projekat, da dođe do svih građana BiH, kako bismo što više upoznali javnost sa problematikom nasilja nad ženama i djevojčicama, ali isto tako kako bismo pomogli i došli do onih koji ne znaju kome i gdje se obratiti u slučaju nasilja. Mi nastavljamo dalje, kampanja ima svoj cilj i on je samo jedan dio našeg rada“, navodi Zulčić.

Spahić-Šiljak je kazala da je kontinuirani aktivizam bitan, jer onda kada stanemo stvari počinju da se urušavaju.

„Za ljudska prava i ženska ljudska prava moramo boriti svaki dan, jer ta borba nikada nije završena – postoje brojni izazovi – lokalni i globalni. Moramo biti svjesni da prava koja smo izborile mogu jednog dana nestati ako se ne budemo konstantno borile i zalagale za njih“, smatra Spahić-Šiljak.

Na pitanje koji su problemi koji postoje u ovoj oblasti i razlikuju li se oni u urbanim i ruralnim sredinama, Zulčić ističe da 'ako govorimo o Sarajevu i Banjoj Luci, kao najvećim gradovima u BiH, situacija je nešto drugačija jer imamo više nevladinih organizacija'.

„Imamo i više finansijskih sredstava koji isto tako utječu na borbu i prevenciju nasilja. Još uvijek se suočavamo se sa ženama koje imaju strah, nepovjerenje u institucije, nepoznanica je gdje i kome se obratiti, i u tom svemu mediji igraju veliku ulogu. Moramo voditi računa kako obavještavamo javnost – to ne može biti senzacionalno, moramo dati podršku kako da se žene obrate. Problematika je vrlo slična u cijeloj BiH, samo drugačije je ako dolazite iz Sarajeva ili iz Tešnja, zbog resursa koje imate“, tvrdi Zulčić.

Spahić-Šiljak naglašava da 'mi uglavnom reagiramo onda kad se dogode posljedice -  femicidi, stravični zločini u porodici'.

„Zakonski okvir također nije dostatan, iako mi imamo i zakon o zaštiti od nasilja u porodici, zakon o ravnopravnosti spolova, i zakon o zabrani diskriminacije, međutim neke stvari nisu do kraja definirane, kao što je slučaj sa femicidom u Krivičnom zakonu, i tu postoji potreba da se stvari jasno definiraju kako bi se u analizi motiva počinjenog ubistva ova činjenica uzela u obzir. To se dosada vrlo rijetko uzima u obzir, iako smo potpisali i ratificirali Istanbulsku konvenciju, i imamo obavezu da ona bude integralni dio krivično-pravnog sistema BiH“, navela je Spahić-Šiljak.

Femicid definira zločin iz mržnje, ali ne samo iz mržnje, dodala je.

„Postoje različiti porivi zbog kojih žene zbog svog spola bivaju uznemiravane, zlostavljane  i ubijane. Mora se uzeti u obzir da u argumentima jednog slučaja se vodi računa o otme da li je postojao neki od ovih vidova nasilja koji je bio usmjeren na ženu samo zato što je žena.  Žena je hiljadama godina bila podređena muškarcu, i iako smo se izborile sa temeljna prava, i dalje imamo strukturalno nasilje i individualno unutar porodice“, istakla je, naglasivši da općenito živimo u kulturi nasilja.

Navodi da, ako gledamo kulturu, 'žene su uistinu čuvarice i braniteljice patrijarhata'.

„I teško je preći neke barijere, što iz straha, kalkulacija, žene ne žele javno govoriti o ovim temama, stati uz kampanje, da ne bi bile prepoznate kao feministkinje“, tvrdi Spahić-Šiljak.

Govorila je i o tome kakva je uloga vjerskih zajednica kada je u pitanju ova problematika.

„Vjerske zajednice također imaju dio odgovornosti, oni su dio društva i imaju veliki utjecaj. Poruke koje se posreduju unutar vjerskih zajednica su vrlo bitne. U zadnje vrijeme imamo iskorake, vjerske zajednice se počinju baviti ovim temama, ali to ni izbliza nije dovoljno“, pojasnila je.

Spahić-Šiljak je kazala da kroz obrazovne programe vjerskih zajednica treba integrirati rodnu ravnopravnost, zatim otvoreno  i javno govoriti protiv rodno zasnovanog nasilja, a ne, kako kaže, slati ambivalentne poruke pa da nije jasno o čemu je riječ.

Svaki pojedinac mora biti informiran, konstatirala je Spahić-Šiljak.

„Vi ako nemate informaciju, ne možete djelovati ni pravovremeno. Potrebna je podrška zajednice, žrtva se nikada sama ne može izboriti. I svi moramo biti dovoljno educirani, ne samo o našim pravima, nego i tome kako sistem funkcionira. I unutar sistema educirati različite aktere u društvu i institucijama da nasilje ne bude prihvatljivo", poručila je.

Dok čekamo da se femicid uvrsti u zakonske okvire, svi mi imamo odgovornost da uradimo nešto na ovom polju, naglasila je Spahić-Šiljak.

"Prije svega da zagovaramo da se politike unutar institucija mijenjaju. Da pratimo i pozivamo na odgovornost, ne šutnjom odobravati. Treba koristiti sve kanale da poruke posredujemo na prave načine. I kad se zakon usvoji, to opet ne rješava cjelokupni problem. Važno je da se kazne pooštre, da sankcije obeshrabre počinitelje. Da bi zakoni bili implementirani mora postojati svijest onih koji ih implementiraju da se mora drugačije postupati", zaključila je ona.

federalna.ba