Somalijci u prepunim kampovima na 'ivici smrti' dok se suša pogoršava
Kampovi za raseljene u Somaliji su pod intenzivnim pritiskom s više od 300.000 ljudi koji su napustili svoje domove u potrazi za hranom i vodom do sada ove godine, jer zemlja doživljava najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ljudi su pješačili kilometrima do kampova, koji su već utočište onih koji su pobjegli od dugotrajnog nasilja u zemlji, nakon tri uzastopne neuspjele kišne sezone od oktobra 2020. koje su desetkovale usjeve i stoku. Somalija ima više od 2400 takvih naselja, kojima već nedostaju resursi.
UN je upozorio da Somalija ove godine „ ide u potencijalnu katastrofu".
“Ovaj kamp je pretrpan, nema pristupa hrani, vodi i zdravstvenoj skrbi. Nemamo vode sedam dana. Kamion koji nam je dovozio vodu nije došao”, rekao je Mohamud Mohamed, koji je putovao 128 km do kampa za raseljenike u Luuqu, u južnoj provinciji Gedo, nakon što je većina stoke u njegovom selu uginula od žeđi. “Ljudi jedu jedan obrok dnevno ili dva, ako imaju sreće, a kuhanje čaja se ovdje računa kao obrok. Situacija je izuzetno teška.”
Prema navodima UN-a, više od četvrtine stanovništva Somalije hitno treba pomoć u hrani. Oko 1,4 miliona djece mlađe od pet godina vjerovatno će biti akutno pothranjeno. Očekuje se pogoršanje uvjeta, bez kiše do aprila.
Mreža sistema za rano upozoravanje na glad upozorila je da će kiše u aprilu vjerovatno biti ispod prosjeka, što bi, kažu humanitarci, povećalo vjerovatnost gladi.
Islamic Relief navodi da je tokom posjete kampu Bardhere u Gedou, njegovo osoblje pronašlo ljude koji žive u osnovnim skloništima s malo hrane i vode, a mnogi su na "ivici smrti". Dobrotvorna organizacija saopćila je da je tokom njihove posjete bilo nekoliko smrtnih slučajeva, uključujući i smrt bebe.
U kampu Luuq, irska katolička nevladina organizacija Trócaire rekla je da je pronašla izgladnjelu djecu. U srijedu je direktor Care Internationala za Somaliju Iman Abullahi rekao da su škole u kampovima za raseljene osobe prenatrpane zbog pridošlica. Podaci UN-ove agencije za izbjeglice pokazuju da je većina od 317.000 ljudi raseljenih od januara napustila svoje domove zbog suše. Gotovo petina stanovništva Somalije sada je interno raseljeno.
"Kampovi su jedino mjesto za koje znaju da ima pomoć, pa ako vam je nestala sva hrana, a stoka je mrtva, idete tamo", rekao je Aliow Mohamed, menadžer odgovora na katastrofe u Islamic Reliefu.
“To znači sve veći pritisak na postojeće kampove za IDP (interno raseljene osobe). Mnogi žive u skloništima samo od plastične folije i stupova. Ovi kampovi nemaju ništa. Kako su gužve sve više, više je problema s higijenom, opskrbom vodom i zaštitom.”
Rekao je i da su poljoprivrednici već bili teško pogođeni rojevima skakavaca početkom 2020. koji su uništili usjeve.
Save the Children navodi da je najmanje 700.000 stoke umrlo u samo dva mjeseca prošle godine. UN je izvijestio da su neka područja izgubila 80% stoke.
Mohamed je u kampu Luuq kazao da je njegova porodica izgubila 80 koza i 12 krava u tri mjeseca prošle godine.
"Svi su napustili selo", rekao je, "Ako bismo ostali duže, moja djeca i stariji roditelji bi bili sljedeći koji bi umrli od gladi."
Početkom mjeseca 43 je umrlo, a više od 14.000 je raseljeno kada je izbila borba oko zemlje za pašnjake i vode između dva klana. Raseljeni sada žive u improviziranim skloništima.
Humanitarni poziv kojim se traži 1,46 milijardi dolara za Somaliju pokrenut u decembru dobio je samo 2% potrebnog novca.
Etienne Peterschmitt, predstavnik Somalije pri UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, rekao je da je humanitarni odgovor na krizu bio učinkovitiji nego u prošlosti, ali da se treba povećati kako bi se ublažio sve veći pritisak na kampove za raseljene.
"Hitno je potrebno usklađeno humanitarno angažiranje međunarodne zajednice kako bi se spriječili još gori ishodi u nadolazećim mjesecima", rekao je Peterschmitt. "Dovođenje pomoći u ruralna područja, što bliže pogođenim zajednicama, spriječit će masovno raseljavanje, povezane otežavajuće rizike i prekomjernu smrtnost."
Abdullahi Osman, član nacionalnog odbora za hitne slučajeve, tijela somalijske vlade koje nadzire odgovor na krizu, rekao je da zemlja poziva na međunarodnu potporu. “Mobilizirali smo lokalne resurse iz poslovne zajednice kako bismo došli do najranjivijih.
“Odbor je do sada poslao novac u 19 gradova, ali to nije dovoljno. Osim nedostatka resursa, ometaju nas i dostupnost zbog nesigurnosti, kao i nedostatka koordinacije i izostanka javnih ovlasti u nekim regijama pogođenim sušom.”
Prema Svjetskom programu za hranu, Afrički rog doživljava najsušnije period od 1981. godine, a 13 miliona ljudi širom Kenije, Somalije i Etiopije suočeno je s teškom gladi.
federalna.ba/The Guardian