Šoljić za Mrežu: Hrvati nisu debili da bi im drugi birali predstavnike

Šta se podvaljuje Hrvatima? Ko je osovina zla i od čega zlo počinje? Slijedi li treći? Kako je biti na čelu projekta koji je presuđen u Hagu? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu odgovara Vladimir Šoljić, bivši predsjednik Federacije i ministar odbrane u Vladi Jadranka Prlića, tzv. Herceg Bosne.

Kaže da je o Herceg Bosni napravljena jedna potpuno kriva, lažna i ružna slika.

"Tu percepciju kod bošnjačke javnosti je sada teško mijenjati. Herceg Bosna je napravljena u ratu, a poslije rata je napravljena druga varijanta Herceg Bosne da bi ostvarili svoja prava. Mislim da se u bošnjačkoj javnosti stvorila jedna klima ocrnjivanja, sotoniziranja, samo da bi se onemogućilo Hrvate u ratu da se brane, a u miru da traže prava."

Ističe da ne želi razgovarati ni o kakvim sudovima.

"Herceg Bosna je projekat koji je bio u ratu uspješan projekat. Tamo gdje nije bilo Herceg Bosne nema Hrvata."

Navodi da Haški sud sudi pojedincima, a ne državama i pokrajinama.

"Projekat Herceg Bosne nije osuđen."

"Hrvati su protjerani sa područja gdje nije bilo Herceg Bosne. Njih niko ne treba vraćati. Onaj ko ima vlast stvara ambijent da se ljudi vrate. Valjda svako voli svojoj kući ići, ne treba ga niko tjerati."

Te teorije da nismo dovoljno uradili se nama inputiraju.

"Hrvati se ne osjećaju ugodno tamo gdje nije bilo Herceg Bosne. Svaki narod treba da stvara ambijent da se drugi narodi vraćaju na taj prostor. Ja vas uvjeravam da se najviše naroda vraćalo na prostor gdje su Hrvati. Zapadni Mostar je jedini pravi multietnički grad u BiH. Najbolje se ljudi vraćaju tamo gdje su Hrvati. Više se vratilo Srba u Glamoč, Grahovo i Drvar nego Hrvata recimo u RS."

Normalan čovjek bira ko će ga predstavljati

Šoljić kaže da treba gledati kakva prava imaju Srbi, te da li im je ugodnije u Mostaru ili u Sarajevu.

"Više je Srba u Mostaru nego u Sarajevu. Hrvatima je ugodnije u Mostaru. Smiješno je da hrvatski političari ne čine dobro Hrvatima. Zašto onda Hrvati glasaju za njih? Narod koji glasa u svoje predstavnike u njih vjeruje."

Na pitanje šta je hrvatska politika donijela dobor Hrvatima u BiH kaže da su hrvatske općine u BiH razvijenije nego prije rata.

Kaže da je za njega Izborni zakon BiH temelj da ljudi ostvare i kolektivna i individualna prava.

"Normalan čovjek bira ko će ga predstavljati. Onaj ko nije normalan njemu odrede, neka institucija mu odredi ko će ga predstavljati. Mi nismo debili. Treba naći model da Hrvati biraju svoje predstavnike. Je li normalnije da nam Bošnjaci izaberu predstavnika ili da ga mi izaberemo sami sebi? Nemam ništa protiv građana. Mi tražimo samoda budemo u istoj poziciji. Bošnjacima niko ne može izabrati predstavnika, a Hrvatima može. Je li to normalno?"

Ističe da je minimum ispod kojeg Hrvati neće ići to da mogu birati svoje predstavnike.

"Ustav je definirao da budemo u Predsjedništvu i Domu naroda i da mi izaberemo svoje predstavnike. Mi nećemo da biramo predstavnike tamo gdje to nije predviđeno."

Nebitno mi je šta je Milanović rekao

O činjenici da se Hrvatska svako malo miješa u unutrašnje odnose BiH pita koja je institucija zvanično rekla da se Hrvatska miješa.

"To je bezvrijedno u odnosu na to imamo li mi pravo izabrati svoje predstavnike ili nemamo. To što je rekao Milanović u jednom formalnom ili neformalnom razgovoru, meni je to nebitno. Bitno mi je mogu li ja izabrati svoje predstavnike tamo gdje mi je Ustav dozvolio. Da li tri naroda u BiH imaju istu viziju? Kako će imati kad jedan narod hoće da bude dominantan, drugi neće to da prihvati pa mu treba pola države, a nama treba ravnopravnost i mi smo kao krivi što je tražimo. Hrvatima samo to treba, ravnopravnost. Ne tražimo ništa što nemaju Srbi i Bošnjaci."

Soljić ističe da izmjene Izbornog zakona ne traži Dragan Čović nego hrvatski narod.

"Ako Bošnjaci prihvataju nas kao ravnopravan narod i ako nam ne osporavaju prava da možemo birati svoje predstavnike, isto kao što mogu oni, onda je to tehničko pitanje. Nije problem naći model kako se to radi. Sve se traži da se Hrvatima produži rok za ostvarenje svojih prava. Ako se hoće da Hrvati imaju prava pa da zajedno gradimo državu, to je jedan modus koji je poželjan, a drugi nepoželjan je da Hrvatima neko odabere ko će ih predstavljati."

Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona smatra da je besmisleno ići u izbore koje si unaprijed izgubio.

"Bojkot izbora od strane Hrvata je jedna od mogućnosti, ali sama ona ne znači ništa. Treba naći učinkovitiji način kao što su Hrvati našli kad je trebalo."

Zla neće biti, vrijeme ratova je prošlo

Ističe da BiH vidi kao građansku, kao Švicarsku ili Belgiju, a ne kao Jugoslaviju.

"Treći entitet je floskula koja se Hrvatima stalno prodaje. Kokaže da je Herceg Bosna jednonacionalni entitet? Kad je to neko od Hrvata rekao? To je floskula, podvala. Kako se Mostar naziva stolni grad a u njemu toliko živi Srba i Hrvata? Ko ih tjera odavde? Niko. Hrvati to uopšte ne smatraju nekom vrstom svojih kolektivnih prava, da druge istjeraju odatle. To je smiješno. Ja sam za model koji Hrvatima osigurava prava kao i druga dva naroda. Jedan od modela je treći entitet. Doći u situaciju da se osobe kojima njihovi narodi daju najveću podršku smatraju rušiteljima države, osovinom zla, šta ćemo razgovarati. Ako vi osobu kojoj Hrvati daju najviše glasova smatrate neprijateljem BiH, gdje ćemo onda naći."

Kaže da je BiH lijepa zemlja i da je dužnost onih koji je vode da nađu rješenje za probleme.

"Valjda je interes i Srba i Hrvata i Bošnjaka da u BiH bude dobro. Što bi Srbima bilo u interesu da u BiH bude loše? Ja to ne mogu da shvatim."

"Model Izbornog zakona je da budemo ravnopravni, a tehničko pitanje kako se to radi. Kako ćemo biti ravnopravni u RS-u, 10%nas ostalo. Da nam sva prava daju od toga više nema ništa. Nama se prava osporavaju ovdje gdje nas ima, a tamo gdje nas nema šta će nam prava. Zla neće biti, vrijeme ratova je prošlo, kao i vrijeme dominacije jednog naroda nad drugim."

Kompletnu emisiju magazina Mreža pogledajte OVDJE.

federalna.ba