javljanje Adne Madžarević i videoprilog Merime Beširović (Dnevnik 2) (Izvor: STA)

Slovenski portal objavio "non-paper", reakcije pljušte sa svih strana

Nakon što je slovenski portal Necenzurirano objavio "non paper", neslužbeni diplomatski dokument koji govori o idejama za komadanje Bosne i Hercegovine, pristupanju Republike Srpske Srbiji i ujedinjenju Kosova s ​​Albanijom, oglasio se član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je poručio da izgleda "da su naši "evropski prijatelji" vrlo brzo zaboravili historijska iskustva i zaboravili su Hitlera". Komšić je dodao da je najveća tragedija što se sve ovo nekako dešava pod krovom te evropske kuće.

Reakcija je stigla od člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji je poručio da je "non-paper" o razgradnji BiH barbarski i anticivilizacijski pokušaj.

"U BiH je izvršen jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Sada bi neki kartografi da odvajaju dijelove BiH u kojima je izvršen genocid i nagrađuju one koje su to uradili. To je anticivilizacijski, to ne može proći. To je barbarski", rekao je Džaferović.

Milorad Dodik je izjavio da nije vidio nikakav dokument o mirnom razlazu u BiH, ali da je fasciniran galamom koja se digla, jer je to neko spomenuo. To je li mirno ili će biti nasilno ne zavisi od nas, već od Amerikanaca. Važno je šta oni kažu, jer ako kažu da nema rata, onda naravno da nema. Oni neka osiguraju mir. Ja sam protiv rata i neću ratovati i ne želim sprski narod dovesti u tu poziciju, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Prvi put reagovali su i iz Srbije. Predsjednik Aleksandar Vučić poručuje da će uvijek saslušati Milorada Dodika bez obzira na to da li se slaže s njim, ali da navodni non paper nije vidio i ne može komentarisati da li je inicijativa dobra ili ne. Poručuje i da na sve gleda sa oprezom i strahom, te da zna koja je cijena mira. Na kraju je kritikovao Komšića i Džaferovića što su čekali 45 dana da kažu da su o ovoj temi razgovarali sa predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom.

Zastupnica Slovenije u Evropskom parlamentu i predsjednica SD-a Tanja Fajon upozorila je: “Ideja o prekrajanju granica u BiH, koja je platila visoku cijenu, opasna je. Dejtonskim sporazumom je završen svaki vojni konflikt i svaki problem se treba riješiti dijalogom. Izjave o disoluciji su proizvod vrlo vrlo opasne politike. Nužno je da se predsjednik Vlade oglasi o ovim izjavama i idejama u trenutku kada Slovenija preuzima predsjedanje Evropskom unijom”.

Fajon: Izjave o razgradnji BiH opasne, probleme rješavati zajednički i dijalogom

Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon je, komentarišući "non paper", neslužbeni diplomatski dokument koji govori o idejama razgradnje BiH, izjavila da su takve izjave opasne i zabrinjavajuće te da je nužno da se predsjednik Vlade oglasi o tome u trenutku kada Slovenija preuzima predsjeda...

Prema informacijama slovenskog portala, dokument pod nazivom "Zapadni Balkan - put naprijed" primljen je u kabinetu Charlesa Michela u februaru navodeći kako sigurno nije skrojen u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Dio njegovog sadržaja mogao je biti napisan, prema nekim informacijama, u Budimpešti. Međutim, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o "slovenskom" dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese.

Došao je do Charlesa Michela mimo službene diplomatske pošte.

Dokument u uvodu spominje "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata", koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira nakon završetka ratova, obećanih evropskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regionu, "ključna pitanja ostaju neriješena". Ovo su ta pitanja:

  • da je Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u principu.

  • da je trenutno teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova.

  • da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.

  • da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji.

  • da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša, koji lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija, niko nije zadovoljan situacijom u BiH.

Ključni dio "non papera" su predložena "rješenja",  a predlaže se sljedeće:

  1. Ujedinjenje Kosova i Albanije. "Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status - po uzoru na Južni Tirol", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori njemački.

  2. Ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom. "Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.

  3. "Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."

  4. "To bi Bošnjacima dalo neovisno funkcionirajuću državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji".

Nakon objave ovog dokumenta, sasvim je sigurno, pljuštat će reakcije sa svih strana. A biće zanimljivo šta na sve ovo ima da kažu i glavni akteri Afere "Non-paper" i eventualni kreatori dokumenta koji je objavio portal Necenzurirano.

U objavljenom dokumentu navodi se da će se sve provjeriti sa donosiocima odluka, domaćim i i međunarodnim. Do tada non paper ostaje neslužbeni dokument. Prema informacijama portala, posljednjih mjeseci o BiH su postojala tri "non papera" u kojima je Slovenija na ovaj ili onaj način učestvovala. Zvanično je potvrđen jedan - diplomatska inicijativa koju je sredinom marta pokrenula Hrvatska, a pridružila joj se i Slovenija. Tiče se promjena Izbornog zakona u BiH.

federalna.ba

Slovenija non paper raspad BiH