Sloboda govora, izražavanja i mediji "pod opsadom"
Centar za istraživačko novinarstvo i Balkanska istraživačka mreža u BiH, u saradnji sa Kraljevinom Švedskom, organizirali su konferenciju Sloboda govora, izražavanja i mediji "pod opsadom".
Usvajanjem Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakona, kojim se kriminalizira kleveta i uvreda, otvorit će prostor za ograničavanje slobode izražavanja, objavljivanja, ali i borbe za rad bez pritiska i straha svakog novinara. Stoga je konferencija pokušala ponuditi rješenja kako je moguće zaštititi nezavisno novinarstvo i djelovanje civilnog društva.
Kako je kazala Johanna Stromquist, ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH, ono što vidimo jeste globalni trend urušavanja demokratije – ali i smanjivanja prostora za civilno društvo i za slobodu medija.
„Da se čuje glas nas koji zaista radimo svakodnevno i nastojimo da u prostoru koji je sve više pod političkom kontrolom da osiguramo da informacije su te koje dolaze do javnosti“, poručio je Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže u BiH.
Sloboda govora i izražavanja, kao i osiguranje okruženja za nesmetano djelovanje civilnog društva su dva od 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu ka članstvu u Evropsku uniju. Direktorica CIN-a Lejla Bičakčić istakla je da potencijalne izmjene Krivičnog zakona u RS-u mogu donijeti posljedice koje će urušiti ionako sužen prostor za slobodan rad medija u BiH, ali i šire: „Svi mi možemo biti predmetom zakona ukoliko se usvoji, a to će značajno otvoriti prostor za autocenzuru novinara i aktivista u civilnom društvu, ali i opozicije u nekom širem smislu“.
Problematika Nacrta o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona nije ograničena samo na teritoriju RS-a. Na trend sužavanja prostora za slobodno istraživanje i izvještavanje medija upozorava i Džidić, podsjećajući i na primjer nedavnog prijedloga zakona u Kantonu Sarajevo, po kojem će policija imati kontrolu nad lažnim vijestima i dezinformacijama.
federalna.ba