Slavna tapiserija iz Bayeuxa mora na popravak
Tapiserija iz Bayeuxa, 70 metara duga i pola metra široka, koja se čuva u muzeju u istoimenome francuskom gradu najslavniji je povijesni prikaz normanskog osvajanja Engleske, no danas je vrlo pohabana i prepuna rupa, zbog čega mora na popravak.
"Tapiserija je starica od gotovo tisuću godina i pokazuje višestruke znakove oštećenja", kazao je glavni kustos muzeja Antoine Verney.
Tapiserija iz Bayeuxa prikazuje događaje uoči normanskog osvajanja, ključnog događaja u engleskoj povijesti koji je promijenio jezik, kulturu i upravu zemlje.
Izrađena nekoliko godina nakon osvajanja, tapiserija prikazuje pobjedu Vilima Osvajača nad anglosaksonskim vladarom Haroldom u bitki kod Hastingsa 1066. Generacije školske djece učile su o toj bitki putem tapiserije i slike Harolda smrtno pogođenog normanskom strijelom u oko.
U siječnju 2020. osam tekstilnih stručnjaka pregledalo je tapiseriju, svjetsku baštinu UNESCO-a, i registriralo 24.000 mrlja i 10.000 rupa.
Popravci koji su se provodili tijekom stoljeća i "iznimne dimenzije same tapiserije ostavljaju dojam da je ona u općenito dobrom stanju", no "strukturalno stanje lanene tkanine i vezova vrlo je krhko i zabrinjavajuće", zaključili su stručnjaci.
Posudba
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i tadašnja britanska premijerka Theresa May prije tri godine su dogovorili da će tapiserija biti posuđena i izložena u Britaniji.
Posudba je trebala biti realizirana 2022. kao pokazatelj nastavka dobrih odnosa dviju zemalja nakon brexita, no sad je pitanje hoće li se uopće relizirati.
"Sigurno je da ne može putovati dok se ne restaurira, no ostaje i pitanje treba li putovati nakon što se restaurira", pita se Verney.
Za Loica Jamina, zamjenika gradonačelnika Bayeuxa, dvojbe nema. "Tapiserija se može micati samo zbog obnove, to je jedino opravdanje".
Bayeux je čuvar tapiserije koja pripada francuskoj državi. Prije pandemije privlačila je 400.000 posjetitelja godišnje, od kojih je 70 posto bilo iz inozemstva.
Posudba Engleskoj već je dvaput bila na dnevnom redu, ali nikad nije realizirana. Prva je prigoda bila krunidba Elizabete II. 1953, a druga 1966., na devetstotu godišnjicu Bitke kod Hastingsa.
"To je sada nemoguće jer i samo njezino prenošenje u restauratorsku radionicu zahtjeva tim od 50 ljudi", rekao je Verney.
S tako krhkim i monumentalnim djelom, cilj nije očistiti sve mrlje ili popraviti svu štetu nego osigurati postojeće stanje.
A neke promjene su i od povijesnog interesa, poput tragova voska koji je vjerojatno iscurio sa svijećnjaka u katedrali u Bayeuxu gdje je tapiserija bila izložena u 15. stoljeću. Budućnosti tapiserije najviše prijeti 10.000 rupa, nastalih od čavala ili pohabanosti.
Zajedno s tapiserijom obnovit će se i njezin muzej. Radovi će biti vrijedni dva milijuna eura i trebali bi započeti 2024. godine.
federalna.ba/Hina