Blažević: Škole trebaju ostati otvorene što je moguće duže
"Prelazak na online nastavu zavisi od kantona do kantona. Mi smo rekli da škole trebaju ostati otvorene što je moguće duže", istakla je dr. Mia Blažević, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u Odgovorite ljudima.
"To su i preporuke Svjetske zdravtsvene organizacije. Svaka škola treba prilagoditi sebi. Naravno nisu u svim školama isti uvjeti. Imate školu koja ima samo pet učenika, nije isto škola na selu i u gradu. Tako da svaka škola treba odrediti, uz pomoć epidemiologa, najbolji model za sebe."
Jadranka Kolenović-Đapo, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu UNSA, kaže da će se posljedice online nastave znati kada se sumiraju svi rezultati.
"Prosječna ocjena i prolaznost je puno veći nego što je to u normalnim životnim uslovima. Nadalje, škola i fakultet nisu mjesto na kojima se samo predaje, studiranje i podučavanje je puno složeniji proces koji obuhvaća i ovu socijalnu komponentu. Dijelim mišljenje da je dobro da škole budu otvorene što je moguće više. Trgovački centri su nas otvoreni, zašto ne bi bile i škole. Ishodi učenja mislim da su jako loši. Nažalost, studenti i učenici su razvili strategije prepisivanja. Zavoljeli su online nastavu, komotnije je. Studenti su otvoreniji online, više pričamo, toplija je atmosfera nego što je to u učionici. Studenti su mi rekli da maske prave distancu između nas, oni nisu blizu jedni drugima, pridržavamo se epidemijskih mjera pa su udaljeni, nemaju mogućnost komuniciranja i da su maska i udaljenost doprinijeli da se nastavnik i atmosfera percipiraju potpuno drugačije. Vjerujte da studenti sad smišljaju dobre razloge zbog čega ne bi imali nastavu uživo. Ništa ne može zamijeniti stvarni kontakt i ono što se dešava u učionici."
Kada je riječ o online nastavi, Jusuf Žiga, profesor emeritus sociologije na Fakultetu političkih nauka UNSA, kaže da je obrazovnom sistemu, koji je ionako sunovraćen i uništen do zabrinjavajućih razmjera, samo još to trebalo.
"Ove nešto čisto teorijske edukacije inekako, ali kakva online nastava iz medicine, iz tehničkih nauka kad morate in vivo gledati kako izgleda jedna ćelija pod mikroskopom, ne možete je demonstrirati na računaru. Mislim da će dodatno negativne posljedice rezultirati po kvalitet obrazovanja, stečena znanja kod ovih mladih ljudi ovo što je nužda u ovoj situaciji koju je nametnula korona."
Dodaje da se boji, imajući u vidu totalnu zapuštenost i ljudi koji žive na ovom prostoru kao društvenih bića i društva kao takvog, da će neki mentalni sklopovi koji su loši nastaviti da traju kao rezultat svekolike krize ovog društva.
Blažević ističe da je bilo dosta različitih prognoza kada bi korona kriza mogla završiti.
"Ako gledamo gripu, svaki put je trebalo nekih 4 godine da gripa postane endemska bolest, tj. da se udomaći među ljudima i prilagodi. Korona će biti endemska bolest koja će praktički preći u gripu. To će biti jedna sezonska virusna bolest, respiratorna, ali trebat će još jedan period za to. Kada tačno, to ovisi o procesu imunizacije i mjerama i kod nas i u svijetu. Cjepivo je najbolji i najsigurniji izlaz."
Za kraj, doc.dr.med.sc.prim. Jasmina Smajić, v.d. načelnice Klinike za anesteziologiju i reanimaciju UKC Tuzla, ističe da građani treba da budu odgovorni prema sebi, prema svojim bližnjim, pa i svima drugima.
"Da poštujemo mjere koje su nam propisane i normalno da se vakcinišemo kako bismo dostigli taj imunitet koji nam je potreban da bismo nazirali kraj svemu ovome."
federalna.ba