Stres uzrok sindroma zaboravljenog djeteta: Budite oprezni i planirajte obaveze

Ljetu i visokim temperaturama radujemo se svi. Međutim, ovo godišnje doba sa sobom nosi i određene opasnosti. Visoke temperature, jaka sunčeva svjetlost, ubodi i ujedi insekata samo su neke od njih. No, unazad nekoliko godina sve je prisutniji fenomen ostavljanja djece, ali i životinja zaključanih u automobilima. Dok većina ljudi misli kako se njima to nikada ne bi moglo dogoditi, važno je razumjeti kako se to događa, ali i kako to spriječiti.

Sindrom zaboravljenog djeteta postao je toliko rasprostranjen da je dobio i spomenuto ime. Odnosi se na nenamjerno ostavljanje djeteta u automobilu. Umjesto osude roditelja djeteta, važno je razumjeti kako je do toga došlo. U svim slučajevima postoje neke specifičnosti, mišljenja je specijalista traumatske psihologije Marko Romić.

“Jedan od razloga može biti u tome da slabo planiraju svoje obaveze - misle da će nešto završiti za pet minuta, a onda to ne ispadne pet nego 15-20 minuta i u tom se zaboravi dijete u autu. Jedan dio njih vjerovatno je pod velikim stresom, vuku ih obaveze, fokus pažnje im je usmjeren na nešto drugo”, kaže Romić.

Stres i pritisak na poslu, ubrzana svakodnevnica, održavanje domaćinstva i odgoj djece - sve su to faktori koji mogu dovesti do takvih slučajeva. Ipak, zdravom razumu je to neshvatljivo, te bi roditelji koji su se našli u takvim situacijama morali preispitati svoje mentalno zdravlje, tvrdi psiholog. U današnje doba kada smo snabdjeveni tehnologijom postoje i načini kako to prevenirati.

“Tehnologija danas toliko napreduje da moramo imati nekakve načine koji će ih alarmirati, poput onih alarma koje smo ostavljali s bebama dok su one u spavaćoj sobi a mi u dnevnoj. U svakom slučaju, mora biti način, u današnjem vremenu to je problem koji bi morao biti prevaziđen”, smatra Romić.

Međutim, pored psihološkog aspekta još je važnije razumjeti onaj fiziološki. Termometar koji smo ostavili u parkiranom automobilu za samo pola sata pokazao je povećanje temperature od preko 15 stepeni. Već poslije kratkog boravka na visokim temperaturama dolazi do glavobolje i vrtoglavice. Šta se dalje dešava tokom izloženosti visokoj temperaturi, objasnili su iz Hitne pomoći grada Mostara:

“Ukoliko se i to ne prepozna dolazi do teškog utjecaja visokih temperatura, onog čega se bojimo, što je po život opasno stanje - to je toplinski udar. To je situacija kada je osoba dehidrirala, kada poraste unutarnja tjelesna temperatura na 40 stupnjeva i više. To je po život opasno stanje gdje se mora pravodobno i pravilno reagirati i takve bolesnike uputiti u bolnicu da bi se osobi mogao spasiti život”, ističe dr. Matej Lovrić iz službe Hitne medicinske pomoći Mostar.

U Mostaru, koji je jedan od najtoplijih gradova u Bosni i Herecgovini i gdje ljetne temperature dosežu čak 43 stepena, nasreću, ovakvih dešavanja nije bilo. Ipak, ružna vijest od prije nekoliko dana kada su turisti ostavili svoje ljubimce u automobilu koji su poslije i uginuli potresla je građane Mostara. U svakom slučaju, opreza nikad dosta.

federalna.ba