"Sinan-begova džamija spomenik pobjede dobra u BiH"
U prisustvu visokih zvanica i brojnih građana u petak je svečano otvorena Sinan-begova džamija u Čajniču.
Sinan-begova džamija, kulturno-historijski i vjerski spomenik Čajniča, stoljetna građevina koja je dijeleći sudbinu brojnih drugih bosanskohercegovačkih džamija porušena u agresiji na ovu zemlju, ponovo krasi krajnji istok Bosne i Hercegovine, a ponovni susret s vjernicima iz svih krajeva zemlje i regiona doživjela je današnjim svečanim otvorenjem.
Svečanom otvorenju prisustvovao je ministar pravde Republike Turske Yilmaz Tunc, zamjenik predjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, zastupnici u Velikoj narodnoj skupštini Turske Refik Ozen i Zafer Sirakaya, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, reis Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH, Hayrullah Celebi, zamjenik direktora Generalne direkcije Vakufa Turske, ambasador Turske u BiH Sadik Babur Girgin, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić te mnogobrojni građani.
Kamen temeljac za ponovnu izgradnju položen je 2016. godine, a godine pažljivog i predanog rada rezultirale su autentičnim objektom u odnosu na onaj kojeg je 1570. godine dao izgraditi Sinan-beg Boljanić.
Prvi put je sagrađena 1570. godine na inicijativu Sinan-bega Boljanića, zeta velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića, a zbog svojih historijskih i umjetničkih vrijednosti uvrštena je na listu svjetske baštine kao spomenik prve kategorije.
Kroz historiju je doživljavala sudbinu ostalih džamija u Bosni i Hercegovini, a posljednji put potpuno je srušena 8. juna 1992. godine. Njena obnova počela je nedugo nakon polaganja kamena temeljca 2016. godine, a sredstva je osigurala Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Radove na izgradnji i obnovi džamije u Čajniču izvodila je turska firma "Sama Insaat" iz Burse.
Pored džamije, obnovljeno je i turbe u dvorištu u kojem se nalaze dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-beg i njegova supruga Šemse kaduna, kao i turbeta van harema u kojem su njihovi potomci.
Džamija je svečano otvorena da bi bila od koristi svim vjernicima, ali i drugim ljudima koji poštuju vjeru, kulturu i historiju Čajniča, jer je Sinan–begova džamija historijski spomenik ovog grada.
-Zajimović: džamija otvara vrata-
Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović izjavio je da podizanjem Sinan-begove džamije Islamska zajednica poziva sve građane države Bosne i Hercegovine u suživot, mir, ljubav, toleranciju i svoja vrata, simbolično, kroz otvorena vrata Sinan-begove džamije, otvara svim građanima i svim ljudima dobre volje.
U Čajniču je danas zakazano svečano otvorenje ponovo izgrađene Sinan-begove džamija, a Zajimović je u obraćanju prisutnim istakao da ponovo izgrađena džamija Sinan-bega Boljanića predstavlja dragulj i biser po kojem je Čajniče stoljećima bilo prepoznatljiv grad..
"Sinan-begova džamija je ponovo spomenik kulturne, ali i civilizacijske snage i pobjede dobra u Bosni i Hercegovini", poručio je Zajimović.
Zajimović je podsjetio da je prema vakufnami iz 1582. godine, Sinan-beg Boljanić u Čajniču podigao džamiju oko koje se kasnije formirala mahala prozvana po njemu. Uz džamiju, koju je dao sagraditi 1570. godine, Sinan-beg je uvakufio i mekteb, tekiju sa musafirhanom, karavan-saraj, 22 dućana, dva mlina na Janjini, te mostove, mesdžide, hamame i druge objekte.
"Danas svega toga nema, ali imamo ponovo izgrađenu džamiju koja nije samo vjerski objekat, već simbol naše historije, tradicije i zajedništva. Njena obnova predstavlja obnovu naše vjere i našeg duha", rekao je Zajimović.
Dodao je da otvaranje ponovo izgrađene džamije u Čajniču pokazuje snagu zajedništva i odlučnosti u očuvanju kulturnog i vjerskog naslijeđa za buduće generacije.
"Obnova džamije Sinan-bega Boljanića ne bi bila moguća bez nesebične podrške naše zajednice, naših građana i naših prijatelja iz Generalne direkcije vakufa koji su prepoznali važnost očuvanja zajedničkog kulturnog naslijeđa. Posebno se zahvaljujem Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske koja se odazvala molbi Islamske zajednice da zajedno s njom učestvuje u oživljavanju ovog vakufa i oživljavanju uspomene na njegovog vakifa", rekao je Zajimović.
Ponovna izgradnja ove ljepotice počela je nakon što je 2015. godine Vakufska direkcija Islamske zajednice potpisala protokol o saradnji na projektu s Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske.
Zajimović je naglasio da je džamija ponovo dobila svoju prvobitnu funkciju: da nudi mir i smiraj onima koji u nju kroče, da napaja žedne Božije milosti i širi pozitivne i univerzalne ljudske vrijednosti.
"Vrijednost ponovne izgradnje iznosila je oko četiri miliona KM. Njena obnova dovršena je početkom 2024. godine, a u mjesecu ramazanu je klanjana i prva teravija i to nakon pune 32 godine", rekao je Zajimović.
Ovo je šesnaesti po redu realizirani projekat u saradnji vakufskih direkcija BiH i Turkiye. U toku je realizacija četiri projekta u Nevesinju, Mostaru i Tuzli. Potpisano je pet protokola koji čekaju realizaciju a vezani su za objekte u Banjoj Luci, Rogatici i Mostaru. U toku je priprema za potpisivanje nova tri protokola.
"Poštovani prisutni, džamije su Božije kuće, u kojima se promovira vjera u jednog Boga, mir, ljubav, požrtvovanost i odanost", rekao je Zajimović.
On je dodao da su sve vjerske zajednice uvijek bile kohezivni faktor u društvu.
"Podizanjem Sinan-begove džamije Islamska zajednica poziva sve građane države Bosne i Hercegovine u suživot, mir, ljubav, toleranciju i svoja vrata, simbolično, kroz otvorena vrata Sinan-begove džamije, otvara svim građanima i svim ljudima dobre volje", zaključio je Zajimović.
-Načelnik Opštine Čajniče na otvaranju Sinan-begove džamije: Ima suživota, ima budućnosti-
Načelnik Opštine Čajniče Goran Karadžić na svečanom otvaranju ponovo izgrađene Sinan-begove džamije u toj opštini poručio je da je to prilika da se vidi "da ima suživota i da ima budućnosti za ove naše prostore".
"Sam objekat i ova ljepota sve govori. Čajniče je od danas bogatiji grad za još jednu divnu građevinu, u građevinskom smislu i divnu vjersku građevinu, istorijsku i kulturnu", kazao je Karadžić.
Istakao je da će ova džamija, kao biser ovog grada, uz ostale vjerske i istorijske objekte dati mogućnost razvoja ovog grada i razvoja turizma.
"Zato ovaj objekat pored ovog vjerskog dijela ima i druge vrijednosti. Nije to slučajno da se dešava na današnji dan da je i Petrovdan, veliki praznik kod pravoslavaca, na 50 metara razmaka su ova dva divna skupa", kazao je načelnik Čajniča poručujući da građani ne mogu živjeti jedni bez drugih i da se to mora uvažiti.
-Kavazović: Otvorenje Sinan-begove džamije znak bosanskohercegovačke obnove, vrijeme je da krenemo drugim putem-
Nadam se da je ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa. Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem, poručio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ u BiH) Husein ef. Kavazović u obraćanju na svečanosti otvorenja Sinan-begove džamije u Čajniču.
Obraćajući se prisutnim vjernicima, vjerskim i državnim zvaničnicima, te gostima iz Republike Turkiye i drugih susjednih država, reisul-ulema je podsjetio kako je Sinan-begova džamija spadala među deset najmonumentalnijih potkupolnih džamija u bivšoj Jugoslaviji.
Također, ova džamija je po svojoj arhitekturi i umjetničkom ukrasu, te uređenosti građevinske cjeline, spadala u sami vrh bosanskohercegovačkih džamija, uz Aladžu u Foči, Ferhadiju u Banjaluci, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu i nekoliko drugih.
„Sve od kako je izgrađena 1570. godine do 1992. stajala je uspravno, zanosna i ponosna u svojoj ljepoti i dostojanstvu, vršila svoju ulogu i ljude odgajala na visokim moralnim načelima i visokim načelima kulture“, naveo je reisul-ulema.
Istakao je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se ova zemlja uzdizala visoko i dosezala same vrhove svjetske civilizacije i kada su njome upravljali njeni velikani Mehmed-paša Sokolović, Ferhat-paša Sokolović, Sinan-beg Boljanić i njegov brat Husejn-paša, koji je sagradio džamiju u susjednim Pljevljima, i njima slični, kada su Bosnom strujali povoljni vjetrovi i život pulsirao u punom jeku, odvijao se u miru i obilju mnogom.
„Džamiju je izgradio čovjek ovoga kraja i uvakufio je za opće dobro. Napominjem da su u našoj zemlji svoja dobra uvakufljavali i izdvajali za dobrotvorne svrhe samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a budući je sin ove zemlje, u kojoj žive različite vjerske zajednice, na svom vakufu dao je izgraditi i pravoslavnu crkvu, kako to nalazimo u historijskim dokumentima. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim građevinskim objektima, minirana i potpuno porušena. Bosna je tada doticala dno i na njenoj površini isticali su se ljudi s dna, čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena kada su Bosnom upravljali graditelji, moralne veličine, dobrotvori i humanisti; porušena je kad su na nju nasrnuli mračni i destruktivni ljudi, skloni zlu, srcā ispunjenih mržnjom“, kazao je reisul-ulema.
Poručio je kako se nada da je "ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa".
„Danas Čajniču poklanjamo ovaj arhitektonski dragulj. Činimo to s radošću i otvorenog srca. Ovaj dragulj pripada cijelom gradu, svakom njegovom stanovniku, i cijeloj Bosni. Vjerujem da će od danas život u ovom mjestu biti drukčiji, slađi i sadržajniji i da će on gradu privući mnoga dobra i berićete i da će se životna krivulja nastaviti kretati prema gore, prema životu, a ne prema smrti. Stoga, uživajte u ljepoti ovog objekta i brinite se o njemu. I nemojte dozvoliti da džamija bude sama, jer naša tradicija kaže da su na svijetu trojica samci: Kur'an u kući iz kojeg se ne uči, džamija u mahali u kojoj se ne klanja i dobar čovjek u pokvarenom društvu“, kazao je reisul-ulema.
“Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem. Možda za nas još ima nade. U našoj različitosti leži i najveće bogatstvo naše zemlje. Znao je to Sinan-beg na kraju 16. stoljeća kada je sagradio džamiju i dao sagraditi crkvu. Njegova namjera je bila da integriše ljude u ovoj kasabi, a ne da ih dijeli i drži u zavadi. Pitam se možemo li da nas išta naučiti od Sinan-bega, ako nismo kadri učiti jedni od drugih", rekao je Kavazović.
Muslimane je pozvao da džamiju posjećuju, u njoj obavljaju namaz, moralno se oplemenjuju i čine ono što je Bogu drago.
„Nemuslimane pozivam da je poštuju i uživaju u njenoj ljepoti, i čuvaju njenu svetost onako kako čuvaju svetost svoje bogomolje. Od sada, pa dovijeka. Munara ima ukupno 114 stepenica, koliko ima i sura u Kur'anu. Eto, neka i to bude razlogom pijeteta prema njoj“, kazao je reisul-ulema Kavazović, zahvalivši svim koji su dali doprinos u ponovnoj izgradnji džamije, posebno turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, truskom narodu i predstavnicima Direkcije vakufa Republike Turske.
-Celebi: Vrata Sinan-begove džamije uvijek će biti otvorena kao simbol mira-
Zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske Hayrullah Celebi, obraćajući se na svečanosti otvorenja Sinan-begove džamije u Čajniču, poručio je kako će vrata ove džamije uvijek biti otvorena kao simbol mira, spokoja i ljubavi.
Uz prisustvo velikog broja zvanica u Čajniču je danas upriličena svečanost otvorenja ponovo izgrađene Sinan-begove džamije, koja je do temelja srušena 1992. godine, a ponovo podignuta protokolom između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske.
"Sinan-begova džamija nije samo mjesto molitve već i važan dio našeg kulturnog i historijskog naslijeđa. Stoljećima je simbol bratstva, mira i tolerancije na ovim prostorima, to je ojačalo naše jedinstvo i solidarnost. Danas, oživljavanjem ovog svetog hrama, jačamo vezu s našom prošlošću i ostavljamo važno važno naslijeđe budućim generacijama", poručio je Celebi.
Podsjetio je kako je Sinan-begova džamija samo jedna od brojnih bogomolja porušenih od strane srpskih snaga tokom protekle agresije te kako u slučaju ove džamije nije ostao kamen nad kamenom.
"Radovi na rekonstrukciji su završeni prema izvornim ostacima i na temeljima srušene džamije. Ručno crtani radovi enterijera vratili su vjekovni duh džamije i njen originalni izgled", rekao je Celebi, te dodao:
"Ponovno otvaranje Sinan-begove džamije za molitvu dodatno će ojačati veze prijateljstva i bratstva između dviju zemalja i odigrat će važnu ulogu u prenošenju naše vjere i kulture na buduće generacije. Vrata naše džamije će uvijek biti otvorena kao simbol mira, spokoja i ljubavi."
Naglasio je da će Direkcija vakufa Turske i dalje biti uz građane Bosne i Hercegovine i nastaviti sa svojim aktivnostima pod vodstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.
"Zahvaljujem se Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine, našim arhitektima, inženjerima, tehničkom i administrativnom osoblju koji su doprinijeli u realizaciji ovog projekta", zaključio je Celebi.
Džamija je prvi put sagrađena 1570. godine na inicijativu Sinan-bega Boljanića, zeta velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića, a zbog svojih historijskih i umjetničkih vrijednosti uvrštena je na listu svjetske baštine kao spomenik prve kategorije.
Kroz historiju je doživljavala sudbinu ostalih džamija u Bosni i Hercegovini, a posljednji put potpuno je srušena 8. juna 1992. godine. Njena obnova počela je nedugo nakon polaganja kamen-temeljca 2016. godine, a sredstva je osigurala Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Generalne direkcije vakufa Republike Turkiye. Radove na izgradnji i obnovi džamije u Čajniču izvodila je turska firma "Sama Insaat" iz Burse.
Pored džamije, obnovljeno je i turbe u dvorištu u kojem se nalaze dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-beg i njegova supruga Šemse-kaduna, kao i turbeta van harema u kojem su njihovi potomci.