Sijarić: Civilizacijska je sramota da BiH nema koncertnu salu
Izuzetan doprinos razvoju muzike u BiH dala je Muzička akademija u Sarajevu. Od osnivanja 1955. godine do sada je na Akademiji diplomiralo više od 2.000 studenata, a odbranjeno je i oko 20 doktorata. O radu Muzičke akademije, ali i Danu muzike u Federaciji danas smo razgovarali sa dekanom Akademije, Ališerom Sijarićem.
Kaže da su, nakon prethodnog perioda pandemije, svi muzičari i sve muzičke institucije jedva dočekali da se situacija malo ublaži i popravi.
"U toku same pandemije Muzička akademija je održavala koncerte, ali su oni uglavnom bili online ili snimci koncerata itd. Pošto još uvijek imamo donekle ograničenu situaciju, napravili smo tradicionalne Majske muzičke svečanosti, muzički festival koji organizuje Muzička akademija u Sarajevu i on je bio u jednom kombinovanom načinu predstavljanja. Imali smo koncertnu situaciju sa manjim brojem posjetilaca nego što bi to bilo normalno, a sam koncertni događaj je bio uživo prenošen putem interneta. Nakon toga mogao se i snimak poslušati. Tako da mi zapravo u zadnje vrijeme dosta radimo. Sedmica koja slijedi je vrlo bogata koncertima, ali i drugim sadržajima koje će Muzička akademija moći da ponudi javnosti, ali naravno u okviru onoga što mi radimo, obrazujemo mlade."
Kada je riječ o fazama razvoja Muzičke akademija navodi da je od samog osnutka, od 1955., ona u privremenom smještaju, ali i da je to prva Muzička akademija u BiH uopće.
"Već '80-ih godina prošlog stoljeća Sarajevo je imalo tri simfonijska orkestra. I drugi gradovi su imali. To je nešto što ni danas ne izgleda kao lako dostižan standard. Podržavali smo i kadrovski i u svakom drugom pogledu, razvoj opere i svih drugih umjetničkih grana koje su tradicionalno vezane uz muziku. Sam rat je također bio vrlo izazovna stvar. Ostali smo na 50-60% kadra. Zahvaljujući jednom vrlo malom broju ljudi i tadašnjem dekanu Akademija je uspjela da se spasi i od kraja rata Akademija se i kadrovski i na svaki drugi način razvija i mi pokušavamo da se u tom razvoju prilagodimo i novim vremenima i novim medijima i novom razumijevanju i shvatanju muzike koje vrijeme sa sobom donosi."
Sijarić ističe da, kada je podrška u pitanju, vrlo često nailaze na razumijevanje.
"I mi sami imamo razumijevanje da Muzička akademija ne može zahtijevati više od drugih, ali neke stvari koje su kod nas vrlo deficitarne, a ne bi smjele i ne bi trebale biti su, kao prvo, ovo pitanje koje govori da smo mi od 1955. godine u neadekvatnom prostoru. Ostale, mlađe umjetničke akademije u Sarajevu sada već imaju svoje određene nove prostore. Muzička akademija čeka svoj. dobili smo obećanje rektora Univerziteta da će se to riješiti. Mislim da je to važno zato što Muzička akademija nije samo visokoobrazovna ustanova, već i naučna, umjetnička, a samim tim i javna institucija. Svuda u svijetu gdje postoje muzičke akademije one učestvuju i u toj, da kažem, izgradnji umjetničkog i kulturnog javnog prostora. Zbog toga Muzička akademija, sa adekvatnim prostorom i adekvatnom infrastrukturom, je nešto bez čega dalji razvoj u normalnim uslovima nije moguć."
"Studenti Muzičke akademije, vođeni od strane naših profesora, ostvaruju na međunarodnim takmičenjima rezultate. I u regionalnom smislu mislim da su sasvim na približnoj razini onoga što možemo da nađemo u regionu. Mi se naravno trudimoda to prevaziđemo uspostavljajući bliske veze sa drugim akademijama, tako da naši studenti imaju priliku da po jedan ili dva semestra provedu negdje u inostranstvu. U BiH, niti u Sarajevu, ne postoji koncertna sala, odnosno arhitektonska građevina s namjenom da bude koncertna sala i smatram da je to civilizacijska sramota", zaključio je Sijarić.
federalna.ba