Sestre Gavrankapetanović darovale Muzeju Islamske zajednice vrijednu kolekciju porodičnih pisama

U prostorijama Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović danas je uručio zahvalnice i darovnice sestrama Šemsi i Begzadi Gavrankapetanović, koje su Muzeju Islamske zajednice poklonile vrijednu porodičnu kolekciju "Majkinih pisama".

Riječ je o pismima njihove nane Begzade Gavrankapetanović iz Počitelja, pisanih begovicom, a među kojima se posebno izdvaja pismo upućeno austrougarskom caru Franji Josipu I sredinom 1902. godine.

Naime, nakon što je austrougarska vlast konfiskovala vrijednu imovinu ove porodice, Begzada Gavrankapetanović je napisala pismo caru tražeći da joj vrate njene posjede, s obzirom na to da nema od čega školovati djecu.

Pismo je na bosanskom jeziku, ali pisano begovicom. S obzirom da na austrougarskom dvoru niko nije umio pročitati pismo, zatraženo je da se ono prevede. Ovjereno je carskim pečatima i vraćeno u Počitelj te kao takvo sačuvano do danas.

Sestre Gavrankapetanović su to pismo, zajedno s još petnaest kraćih pisama i dopisnih karti, danas i predale reisu-l-ulemi, odnosno Muzeju Islamske zajednice.

Naglasivši da su do sada vjerno čuvali ovo porodično blago, na čin darivanja su, kako ističe starija sestra Begzada, ponukane upravo željom da se ono ne zagubi ili propadne. Štaviše, ranije su imale planove da istraže na koji način je u Beču tada riješeno pitanje koje je u pismu problematizirano.

Čin njihove nane – da se pismom slobodno javi caru – Begzada vidi junačkim. Njena sestra Šemsa je na sebe ranije preuzela obavezu se ta pisma prevedu.

– Ne počinje svijet od nas, nego treba da vodimo računa koje su nam poruke stigle iz prošlosti, odnosno šta treba sačuvati od te prošlosti. Ako mi ne dočekamo za života da ta pisma budu izložena u Muzeju, važno je da ih neka sljedeća generacija poslije nas može čitati. To su podaci o kulturi bosanskih muslimana u to vrijeme – dodaje Šemsa.

Ranije je Šemsa iz svog slikarskog opusa poklonila Rijasetu i dvije slike rađene materijalom skupljenim ispred sarajevske Vijećnice, nakon što je počelo njeno čišćenje poslije agresije. Na slikama su motivi nagorjelih knjiga. I to je bio njen doprinos kulturi pamćenja.

Direktor Muzeja Amir Sakić ističe da je Muzeju velika čast i privilegija to što su se sestre Begzada i Šemsa opredijelile da ovakav "unikatan eksponat te rijedak primjerak naše pismenosti, kulture i gospoštine" daruju Muzeju.

– Na nama je obaveza da na adekvatan način to prezentiramo javnosti, da kroz muzejsku naraciju upotrijebimo ovaj dokument kao jedan od dokaza naše kulture i pismenosti. BIt će veoma interesantno da za buduće edukativne aktivnosti Muzeja koristimo ovaj dokument i da pokušamo pronaći način da naše mlađe generacije podučimo kako se čita i piše begovica – bosanska brzopisna ćirilica. Ovi dokumenti su svjedoci onoga o čemu mi govorimo kao o bogatoj, plodnoj i vrijednoj bosanskoj historiji – kaže direktor Sakić.

Vrijednim napominje činjenice da je begovica pismo čiji korijen seže u period Srednjeg vijeka, odnosno predislamskog perioda na ovom prostoru, te da je takva baština sačuvana kroz vjekove "bez obzira na sve različite turbulencije i promjene koje smo kao narod, prostor i država prolazili kroz historiju."

Čin darivanja sestara Gavrankapetanović direktor Sakić vidi kao primjer povjerenja prema Zajednici i Muzeju glede dostojnog i pouzdanog očuvanja baštine u BiH i šireg bošnjačko-kulturnog prostora.

– Već imamo najave i drugih osoba koje su zainteresirane da vrijedne predmete iz svoje privatne zaostavštine poklone Muzeju. Ovo je svakako prilika da pozovemo sve koji su zainteresirani i koji imaju nešto što je muzejski vrijedno da donesu, da to procijenimo, odnosno obradimo na adekvatan način, konzerviramo, zaštitimo i ponudimo javnosti na uvid – poručio je direktor Sakić.

Tokom susreta sestre Gavrankapetanović su reisu-l-ulemu dodatno upoznale s kolekcijom pisama te historijom njihove porodice, a posebno je bilo riječi o Počitelju i potrebi da se kulturna baština s tog prostora sačuva.

Pri tome je reisu-l-ulema istakao dosadašnje napore Islamske zajednice, ali podsjetio da u tome, zapravo, država ima ključnu ulogu, javlja MINA.

Fena/federalna.ba