Šest knjiga koje pomažu u razumijevanju Amerike i njene politike

Uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine, čini se da postoji mnogo stvari oko kojih se stanovništvo ne slaže. Kako biste lakše razumjeli razlike u mišljenjima, razmotrite sljedećih šest knjiga koje nude detaljne analize problema i njihov kontekst.

Knjige pokrivaju sve od Deklaracije o nezavisnosti i promjena u konzervativnoj politici – počevši od Reaganove ere – do kulturnih temelja SAD-a. Takođe se bave opioidnom krizom, koja je započela 1996. godine, marketingom lijeka protiv bolova na recept (Oxycontin), kao i ekonomijom usred zabrinutosti oko troškova života. Hoće li SAD moći postići osjećaj "Mi narod" uprkos nesuglasicama? To je pitanje na koje će odgovoriti izbori 5. novembra-piše za BBC Culture Jane Ciabattari.

Ove istine – Povijest Sjedinjenih Država, Jill Lepore (2018.)

Profesorica historije na Harvardu i saradnica časopisa New Yorker Jill Lepore, potpisuje naslov svoje sveobuhvatne i uzbudljive historije SAD-a iz Deklaracije o nezavisnosti: "Smatramo da su ove istine očite same po sebi, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je obdario njihov Stvoritelj s određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom." Pokrivajući 16. stoljeće do 2018., knjiga je "priča o naciji, multirasnoj od svog osnivanja, i onima koji su nastojali pronaći načine da ostvare 'ove istine'", piše John S. Gardner u The Guardianu. "Niti jedna zemlja prije ili poslije nije bila ovako potresena sukobima i bogatstvom", piše Andrew Sullivan u The New York Times Book Review. "Niti jedna zemlja nikada nije bila definirana kao zemlja stranaca i putnika, gdje talasi imigracije neprekidno prožimaju društvo. Nijedan narod nije bio tako strastven i za ropstvo i za slobodu." Ove istine su danas savršen građanski priručnik, pogotovo u predizborno vrijeme. To nije priča o "neumoljivom napretku", primjećuje The New York Times Best Books of 2018, već o sukobu i kontradikciji, sa međusobnim prožimanjem razuma i vjere, crnog i bijelog, imigranata i domaćeg stanovništva, industrije i poljoprivrede koje se talasaju kroz takav narativ koji nije dijaleko od svog kraja."

Reganzemlja: Desno skretanje Amerike 1976-1980 autora Rika Perlsteina (2020)

Posljednji dio Perlsteinove četvorodijelne hronike o usponu konzervatizma u SAD-u je šarolika narativna historija. Perlstein započinje knjigu  predsjedničkom kampanjom Geralda Forda i Jimmyja Cartera. Regan, kandidat koji nije prošao, odbio je pomoći Fordu, pripremajući teren za svoju uspješnu trku za sopstvenu uspješnu borbu protiv Cartera četiri godine kasnije. "Sve je ovdje – predloženi amandman o jednakim pravima, brat Billy, Ugovor o Panamskom kanalu, Californijska inicijativa 13 koja smanjuje poreze na imovinu, ekonomija na strani ponude, 'ubilački zec', direktna pošta, Ford Pinto, Ted Keneddy, Otok tri milje, slabosti i stotinu drugih incidenata i priča koje su definirale ove burne godine," piše John S. Gardner u The Guardianu. Reaganland je "u suštini sociopolitička povijest, fokusirana na pokrete i uzroke koji su tako žestoko potaknuli javnu raspravu i utjecaj velikih društvenih promjena, poput prava žena, na američki život". Slijedite novu biografiju Maxa Boota, koja se fokusira na veze između Reagana i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Demokracija i solidarnost: O kulturološkim korijenima američke političke krize, autora Jamesa Davisona Huntera (2024.)

U “Kulturnim ratovima” (1991.), Hunter je skovao izraz koji opisuje podjelu između dviju suprotstavljenih sila u SAD-u. "Demokratija u Americi je u krizi," piše u svojoj novoj knjizi "Demokracija i solidarnost". James Davison Hunter istražuje političku kulturu SAD-a tokom dva i po stoljeća, identificira kulturne korijene krize – obećanje da su svi stvoreni jednaki, naspram prakse isključivanja širokih slojeva čovječanstva. "Hunter je vodeći kulturni historičar u zemlji," piše David Brooks u The New York Timesu. "On nas podsjeća da politički život nacije počiva na kulturnim temeljima. Svako društvo ima vlastiti način gledanja na svijet, svoje osnovne pretpostavke o tome što je ispravno, a što pogrešno, vlastitu viziju boljeg svijeta koji nacionalnom životu daje smjer i svrhu ." Američka kultura, koja često postiže solidarnost kroz suprotstavljanje zajedničkom neprijatelju ili afirmacijom zajedničkog cilja, "raspada se na svojim najdubljim razinama", piše Hunter.

(Izvor: Regnery Gateway, Yale University Press, Simon & Schuster)

Sloboda i seksualnost, David J Garrow (1998.)

U junu 2022., u predmetu Dobbs protiv Jacksonove ženske zdravstvene organizacije, Vrhovni sud SAD-a poništio je odluku Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je ženama dodijeljeno ustavno pravo na pobačaj, na temelju prava na privatnost impliciranog u 14. amandmanu. Ova akcija pokrenula je lavinu državnih zakona za zabranu pobačaja, te paralelne proteste i akcije za vraćanje Roea. Garrowa knjiga o značajnoj pravnoj povijesti Amerike počinje 40-godišnjom borbom za ukidanje zakona Connecticuta koji zabranjuje kontrolu rađanja. On brižljivo pokriva Roe protiv Wadea, njegove prethodnike i nasljednike, uključujući 25 godina parnice nakon Roea. To je "monumentalna, opsežna, pronicljiva, frustrirajuća i izazovna knjiga koja bilježi jednu od najdubljih promjena u životima modernih Amerikanaca", piše sociologinja i pravna znanstvenica Kristin Luker u The New York Timesu. Ona primjećuje da se "veći dio borbe oko granica seksualne revolucije odvijao u zakonodavnim tijelima i sudnicama". Slučaj, zaključuje Garrow, predstavlja jednu od dvije najvažnije priče u pravnoj povijesti 20. stoljeća (druga je Brown vs Board of Education). Ono što slijedi vjerojatno će odrediti američki predsjednički izbori.

Zemlja snova, autor Sam Quinones (2015.)

Kvinonesova knjiga, dobitnica nagrade Nacionalnog kritičkog kruga knjiga, "Dreamland" sastavlja slagalicu "najgore droge koja su ikada pogodile zemlju". "Djeca najprivilegovanije grupe u najbogatijoj zemlji u historiji svijeta,navikavala su se  i umirala u gotovo epidemijskim razmjerama na  supstance koje su bile namijenjene za ublažavanje bola," piše on. Broj smrtnih slučajeva usljed predoziranja opijatima porastao je sa 10 dnevno 1999. godine na jedan svakih 30 minuta do 2012. Kvinonesova hronika "lijekova protiv bolova, farmaceutskih klinika, meksičkih trgovaca, tišine koja okružuje epidemiju" ispričana je u dramatičnom, dirljivom tonu, povezujući mala mjesta i predgrađa širom SAD-a sa malim mjestom u Meksiku u "katastrofalnoj sinergiji". Oxycontin se prvi pojavio, piše on, "predstavljen od strane predstavnika Purdue Pharma uz biftek i desert u klimatiziranim kancelarijama ljekara. Unutar nekoliko godina, slijedio je heroin u malim, nenapuhanim balonima prenošenim u ustuma dječaka sa plantaža šećerne trske iz Xalisca, voženi stare Nissan Sentre do okupljanja na parkingu McDonald's-a". Quinones nudi tragove nade, uključujući široku dostupnost naloksona, protuotrova  za predoziranje heroinom (koji se rakođer koristi i protiv fentanyla, sintetičkog opijata 50 puta jačeg od heroina). On tvrdi da je konačni protuotrov zajednica.

Život poslije kapitalizma, George Gilder (2023.)

Ekonomista Gilder, čija je knjiga "Bogatstvo i siromaštvo " iz 1981. definirala ekonomiju s aspekta ponude i utjecala na politiku Reganove administracije, u novoj knjizi nudi kontradiktornu teoriju zasnovanu na konceptu da je znanje pravo bogatstvo. "Kada umetnete svoju kreditnu karticu u pumpu za gorivo, ono što zapravo kupujete je znanje koje transakciju čini mogućom," piše Gilder. Suština života poslije kapitalizma, tvrdi on, je "ogroman premještaj moći – omogućen kontrolom vlade nad novcem… od produktivnih građana, inovatora i preduzetnika ka političarima, bankarima i birokratama". Gilderov sistem zasniva se na teoriji informacija. "Ekonomija se fokusira na ljudske želje i podsticaje; teorija informacija se fokusira na ljudsku kreativnost." Njegovi ključni principi: "Bogatstvo je znanje, rast je učenje, informacija je iznenađenje, novac je vrijeme." Gilder je sklon stati na stranu optimista, uvjeren da tehnologija, poduzetništvo i inovacije mogu potaknuti ekonomski napredak. Ekonomska zabrinutost ključna je za nadolazeće izbore, a većina Amerikanaca (oko 70%, prema istraživanju Pew-a) brine se zbog sve većih troškova hrane i stanovanja.

federalna.ba/BBC