Sesija o zaštiti prava i mentalnom zdravlju novinara održana i u Zenici

videoprilog Ajle Sokolović (Federacija danas)

Organizacija Pro Educa i Udruženje BH Novinari, tokom info sesije o temi „Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara“, danas su u Zenici predstavili rezultate nedavno objavljenog istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u Bosni i Hercegovini te oblicima pritisaka s kojima se novinari suočavaju u svakodnevnom obavljanju svoga posla, ali i diskutovali o mogućim rješenjima i mjerama podrške.

Sesija je organizirana u okviru projekta „Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH“, koji se realizuje uz podršku Evropske unije te u okviru programa podrške SafeJournalists.net, koji ima za cilj jačanje zaštite novinara, promociju njihovog mentalnog zdravlja te podizanje svijesti o važnosti slobode medija.

-Istraživanje je urađeno ove godine i relativno je frišk o- u periodu između ukidanja grantova USAID-a i prije raspuštanja Al Jazeere Balkans. U jednom, relativno, turbulentnom vremenu- što je veoma bitno kada govorimo o mentalnom zdravlju novinara.

Uzorak nam je 316- ne samo novinara, nego medijskih radnika. Znači, svih ljudi koji rade u televiziji…Pokazalo se, s jedne strane, da mentalno zdravlje jeste ugroženo, da je stres veoma prisutan u poslu novinara- što nije nešto novo.

Ali, ono što je zanimljivo, interesantno da, prosto, oni su rekli: Mi smo potplaćeni, imamo previše kratke rokove da bi mogli dobro odraditi posao, bavimo se vrlo stresnim temama…Na kraju krajeva, dežurni smo 24 sata.

Znači, prosto živimo jedan posao koji od nas traži da budemo pripravni 24 sata- naglasio je Srđan Puhalo, koji je istakao kako se takav način rada i života značajno odražava na psihičko i fizičko zdravlje, a što je i potvrdilo pomenuto istraživanje.

Oko 11 posto novinara, podvukao je, kazalo je kako ima neku verifikovanu dijagnozu, dok ih je 15 posto kazalo kako “misle da imaju neki poremećaj”, ali se nisu i obraćali stručnjacima.

-Ono što je, tu, veoma važno je da se oni, da kažem, relativno dobro nose sa tim. S tim da svakako treba imati na umu da, vrlo često ne možemo sami da se nosimo sa svim tim problemima koje nosi novinarski posao te da je potrebno da se zatraži pomoć, odnosno da se obratimo stručnim licima- kazao je Puhalo, koji je dodao kako je oko 40 psoto novinara u anketi istaklo da je doživjelo i mobing na poslu.

Stres je, dodao je, najvećim dijelom rezultat stanja u sredini u kojoj rade novinari, poslovima koje obavljaju te sve ono što prati posao novinara.

-Ono što je, meni, bilo veoma interesantno je da su, nekako, na prvom i trećem mjestu onih koji mobinguju novinare, su uredenici i njihove kolege.

To je, čini mi se, jedan ozbiljan problem, jer, ako iko treba da razumije novinare i novinarski posao su urednici i novinari, ali se ispostavlja da su oni, vrlo često, glavni krivci za mobbing- kazao je Puhalo, koji ističe kako je dodatni problem što se vrlo malo novinara usudi traži zaštitu svojih prava.

Samo ih, dodao je, oko pet posto sudskim putem traži zaštitu svoja prava. Nužno je, podvukao je, prepoznati sindrom sagorijevanja na poslu (burnout). O ovim su temama na današnjem skupu govorili i članica Upravnog odbora BHN-a i predsjednica Kluba novinara Zenica, zenička socijalna radnica i gestalt psihoterapeutkinja Fatima Bećirović i psiholog Tajib Babić.

Fena/federalna.ba

Zenica