Selimija u Doboju – više puta rušena i ljubavlju vjernika obnavljana
Sedmi maj u našoj zemlji obilježava se kao Dan džamija. Prilika je ovo za sjećanje na sve džamije, srušene ili oštećene u ratu od 1992. do 1995, koje su ponovo otvorene kao dokaz da su temelji čovjeka neuništivi. Posjetili smo i džamiju Selimiju u Doboju. Više puta je građena, pa ponovo rušena i paljena, i uvijek je iznova nicala ljepša i uređenija.
Džamija „Selimija“ sagrađena tik uz dobojsku Gradinu, spada u red osam najstarijih džamija u našoj zemlji.
„Sagrađena je po nalogu sultana Selima Prvog i spada u red starih atik, carskih džamija. Za datum njene izgradnje se uzima posljednja godina njegove vladavine, a to je 1520“, govori Ibrahim ef. Halilović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Doboj.
Od tada bezbroj puta, uvijek rukom neprijatelja u rušena, a ljubavlju vjernika ponovo podizana.
„Prema historijskim izvorima, srušena je do temelja u oktobru 1697. godine, kada je Eugen Savojski sa svojim trupama prošao dolinom Bosne od Broda do Sarajeva“, ističe ef. Halilović.
"Dani džemata i džamija" u Arnaudiji: Graditeljska, vjernička i dostojanstvena poruka
Godine 1718, upadom austrougarskih trupa, džamija je ponovo porušena, da bi 1906. opet zasijala obnovljena. Samo godinu poslije Doboj je zahvatio veliki požar.
„U tom požaru je izgorjelo preko 50 kuća i zanatskih radnji i tada je znatno oštećena i džamija 'Selimija'", podsjeća ef. Halilović.
Rukama i ljubavlju vjernika obnavljana je 1934. i 1987. da bi 1992. bila potpuno porušena, a njeni ostaci odvezeni na nepoznatu lokaciju i do danas nisu poronađeni. Rušiteljima nije bilo dovoljno ni to pa su 1994. godine potpuno iskopali njene temelje kako bi dokazali da je sagrađena na temeljima pravoslavne crkve.
„U razgovoru s ljudima koji su bili direktno uključeni i koji su vidjeli šta se tu pronašlo, došlo se do zaključka da nikakve crkve na njenim temeljima nije bilo“, ističe ef. Halilović.
Godine 2002. ponovo je počela ponovna gradnja „Selimije“. Dvije godine poslije je završena.
„Zanimljivo je, oni su svojim sredstvima, dok još nisu obnovili ni svoje kuće i stanove, obnavljali prvo džamije. Džamija im je, ipak, pružala neku sigurnost. Ona je taj svjetionik, putokaz, rekao bih“, zaključuje ef. Halilović.
U dobojskom kraju tokom agresije porušeno je 45 vjerskih objekata od čega 19 džamija.
federalna.ba