Sead Numanović za FR – Dodik i Lukašenko autokrate koje je Zapad s pravom stavio na listu prezrenih
Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik boravi u posjeti Bjelorusiji gdje se susreo sa predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Kako komentirate ovu posjetu, šta se zapravo krije iza tih čestih posjeta i insistiranja na susretima sa Lukašenkom, potom ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sa kojima se malo ko iz političkog svijeta susreće?
Pa najjednostavniji i najdirektniji odgovor bio bi ona narodna „našla vreća zakrpu“. Milorad Dodik je u rangu Aleksandra Lukašenka po mnogim stvarima. Obojica su autokrate koje je Zapad s pravom stavio na listu prezrenih, s kim će onda Dodik se sastajati nego s takvima. To je nešto što je prirodno, ne bih da minimiziram značaj te posjete jer Dodik očigledno ima svoj plan po kome stabilno radi već dugi niz godina i on ovom posjetom vjerojatno želi poslati neku implicitnu poruku da bi to bila jedna od država ta, nesretna Bjelorusija koju ubi Aleksandar Lukašenko svojom despotskom vlašću, mogla priznati RS jednog dana ako se otcijepi.
Ovakvim posjetama Dodik kao da prkosi cijelom svijetu, evropskoj zajednici. Međutim, koliko nas mogu koštati ovakvi potezi u kontekstu evropskih integracija. Posebno, ako uzmemo u obzir to što je Dodik u Minsku ponovio prijetnju da ukoliko visoki predstavnik nametne izmjene izbornog zakona, od evropskih integracija nema ništa?
Pa vidite Dodikove aktivnosti nas već koštaju ali usprkos njima usprkos čak i kriterijumima Evropske unije Bosna i Hercegovina napreduje na svom evropskom putu. Ako pogledate izvještaje o napretku Bosne i Hercegovine koji Evropska komisija svake godine objavljuje Milorad Dodik je stabilno na listi prezrenih i negativaca i to je nešto što nas već košta. Na svu sreću usvojen je Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma pa se vjerojatno nismo našli na sivoj listi Moneyvala i FATF-a. Ali generalno zbog Dodika je evroatlanstki put BiH je jako otežan i najčešće blokiran.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit je ipak na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji ponovio da je osiguranje integriteta izbora od suštinskog značaja za stvaranje stabilnog i sigurnog političkog okruženja koje pogoduje daljnjem razvoju i napretku zemlje. Da li mislite da će ipak biti nametnute izmjene Izbornog zakona?
Sve je spremno za nametanje izmjena Izbornog zakona, odluka je napisana, odluka je barem tri puta provjeravana, svako slovo svaki zarez je provjeren barem tri puta. Dakle, sve je spremno samo Šmit nije spreman. Ja ne znam šta on čeka zašto oklijeva. Očigledno je da će visoki predstavnik sačekati do kraja ovog mjeseca, to su ga zamolili predstavnici Trojke i on je to ispoštovao očigledno i onda će nešto uraditi.
Minhenska sigurnosna konferencija je završena, teme koje su dominirale su rat u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Palestinci traže pomoć svjetskih sila i političkih posrednika kako bi se krvoproliće u Gazi zaustavilo, dok izraelska strana ustrajava u tvrdnji da je Hamas ključni problem. U sve se uključila i Rusija, koja je sve palestinske frakcije pozvala na sastanak u Moskvu. Šta se dalje može očekivati, kakav rasplet događaja?
Čim se toliko aktera uključuje i daje neke inicijative to je znak da će belaj trajati. Mi svjedočimo genocidu u Palestini. Izrael svakodnevno neselektivno ubija primarno žene i djecu, više od 70% žrtava su žene i djeca a ostatak otpada na muškarce srednje i stare dobi, vrlo je malo vojnika. Čak je i Međunarodni sud pravde upozorio da postoje elementi genocida koje mi vidimo. Jasno je ko dan da deklarativno Zapad ne podržava ovo što Izrael radi ali faktički podržava jer istovremeno sa pozivima Bajdena da se zaustave borbe i da Izrael bude oprezniji u dejstvovanju upućuje se novi 16 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu. Pa ako želite da rat prestane gasite motor, nemojte davati oružje. Uostalom Amerikanci su to već jednom uradili kada je Izrael napao Liban, zašto sada ne rade, stvar je licemjerja. Rat Izraela, genocid koji Izrael provodi nad Palestincima će se nažalost nastaviti.